To su rezultati do kojih je došao Centar za istraživanje, transparentnost i odgovornost CRTA uz podršku Ipsos Strategic Marketinga u okviru istraživanja pod nazivom “Učešće građana u demokratskim procesima u Srbiji” koje se sprovodi šestu godinu za redom, piše Blic.
Šta zna o politici i kome (ne)vjeruje?
Ako bismo pokušali da konstruišemo profil prosječnog Srbina i njegovih političkih stavova, znanja i vjerovanja, morali bismo poći od njegovog interesovanja za politiku. Više od polovine ispitanika prema ovom istraživanju reklo je da ništa ili malo zna o srpskoj politici (52 odsto). Još je gora situacija kada je riječ o poznavanju republičke vlade gdje 57 odsto ispitanika ništa ne zna o njihovom radu, a najalarmantnije je poznavanje programa političkih partije, gdje je 74 odsto ispitanika reklo da ne zna ništa o toj temi. Za politiku su najmanje zainteresovane žene i generacije koje sada imaju od 18 do 29 godina, a sama nezainteresovanost za politiku upadljivo je porasla u posljednjih 15 godina.
Prosječan Srbin najmanje povjerenja po svemu sudeći ima u poslanike u Skupštini Srbije, pa samo 13 odsto ispitanika smatra da poslanici u Skupštini zastupaju interese običnih građana, dok samo 10 odsto smatra da su poslanici dostupni građanima koji žele da ih kontaktiraju, a 64 odsto gotovo da ništa ne zna o njihovom radu.
Kafanska politika
To prosječnog Srbina, međutim, ne spriječava da u kafani, kući, na ulici, mesari ili pekari debatuje o politici (o kojoj gotovo ništa ne zna ili je ne razumije) i iznosi svoje mišljenje na tu temu. Međutim, čini se da je i takav vid iskazivanja svog političkog opredjeljenja kao i kultura dijaloga značajno zamrla, pa je u posljednjem ispitivanju procenat građana koji se tako bore za svoj politički stav pao sa 37 na 24 odsto i najniži je u posljednjih šest godina.
Problem toliko niskog interesovanja prosječnog Srbina za političke teme vjerovatno leži u činjenici da on načelno malo vjeruje da može da utiče na odluke vlasti i mijenjanje stvari kojim nije zadovoljan, svega 12 odsto ispitanika vjeruje da može svojim angažovanjem tome doprinijeti.
Demokratija ili “čvrsta ruka”?
Mišljenje da nas “samo čvrsta ruka može izvući iz krize” postepeno opada kao dominantno u Srba, a raste podrška demokratiji kao najboljem političkom sistemu.
U pogledu podrške demokratiji nema međugeneracijskih razlika, ali, istraživanje CRTE pokazuje da podrška politici “čvrste ruke” upadljivo raste sa godinama starosti. Dok manje od trećine građana između 18 i 29 godina smatra da Srbe samo “čvrsta ruka” može izvući iz krize, u to vjeruje više od polovine građana preko 60 godina.
Takođe, u “čvrstu ruku” vjeruje više od polovine građana sa najnižim obrazovanjem (56 odsto), a samo 28 odsto sa višim i visokim obrazovanje.
Šta ga najviše zanima i koji su mu problemi?
Najveći problem sa kojim se Srbin u ovom trenutku suočava, prema pomenutom istraživanju je nezaposlenost, što je odgovorilo čak 49 odsto ispitanika. Na drugom mjestu je nizak standard, što je vidjelo kao vodeću brigu 28 odsto ispitanika, dok se na treće mjesto probilo pitanje Kosova o čemu svjedoči odgovor 25 odsto ispitanika. Zanimljivo je pomenuti da je za temu Kosova interesovanje izrazilo 40 odsto ispitanika, dok sa druge strane znatno veći procenat, njih 61 odsto izjavilo je da o toj temi jako malo zna.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu