Možete da nas pratite
i putem aplikacije za
Besplatno na

U Prijedoru ČESTI POŽARI: Kad pali vatru, čovjek je NAJVEĆA ŠTETOČINA

Regioni
Autor:

Foto: Vatrogasci Prijedor

Šumski požari i požari u naseljenim mjestima su najčešće vrste požara u gradu Prijedoru i inače zauzimaju visoko mjesto u spisku nesreća koje ugrožavaju stanovništvo i materijalna dobra grada na Sani.

Ovo je navedeno u Operativnom planu sprovođenja mjera i aktivnosti zaštite i spasavanja od šumskih i drugih požara na otvorenom prostoru u 2020. godini za područje Prijedora koji je donio gradonačelnik Milenko Đaković.

Procjenjeno je da je najčešći uzrok požara čovjek zbog nepravilnog postupanja sa zapaljivom materijom, nepoštovanje pravila i zabrane loženja na otvorenom prostoru, grešaka u projektovanju, nenamjenske upotrebe mašina, uređaja i opreme, i zbog pušenja na nedozvoljenim mestima.

-Posebna opasnost za nastajanje i širenje šumskih požara izražena je u Nacionalnom parku ”Kozara”, mjestima Miska Glava, Marićka, Gradina, Jutrogošta, Briševo, te na padinama Kozare-zaključuju u ovom dokumentu.

Objašnjavaju da je veći stepen ugroženosti od požara u naseljima koja su više izgrađena i koja su gušća, kao što je gradsko područje i naselja Pećani, Raškovac, Urije, Puharska i Tukovi.

Zaključuju da veći stepen ugroženosti od požara imaju objekti bivšeg poslovnog centra “Petrol” zbog skladišta velike količine nafte i naftnih derivata, benziske pumpe, naselja Svale i Tukovi, potom objekti tvornice keksa, “Žitoprometa”, RŽR “Ljubija”, te prostori pilana zbog veće količine drvne mase, objekti i postrojenja preduzeća “Javor” zbog benziske pumpe, veće količine boja i lakova kao i drvne mase.

Navedeno je da je ugrožena prijedorska bolnica zbog skladišta mazuta, kao i objekti i postrojenja “Toplane”, stambeni objekti u Ulici Ilije Bursaća i oko 20 zgrada zbog lošeg sistema gradnje sa aspekta zaštite od požara i vrsta materijala.

Foto:Vatrogasci Prijedor

Kao problem u zaštiti od požara navedeno je otežano snabdjevanje vodom hidrantske mreže, te neizgrađenost ove mreže.

Problemi su i nedovoljan kapacitet profesionalne vatrogasne jedinice u slučaju pojave većih šumskih požara, slaba opremljenost dobrovoljnih vatrogasnih jedinica i stambenih zgrada opremom za gašenje požara, nedovoljno razvijene aktivnosti na preventivnoj zaštiti od požara. Loša obučenost i pipremljenost stanovništva i jedinica opšte namjene za pomoć vatrogascima.

Istaknuto je da su smetnja u gašenju požara nedovoljna izgrađenost šumskih i prilaznih puteva, saobraćajno preopterećenje gradskih ulica, i nemogućnost pristupa pojedinim objektima u urbanoj zoni kao i loše organizovano osmatranje šumskog područja.

Komandir Teritorijalne vatrogasne jedinice Prijedor Nebojša Miljuš priča da je najviše požara na otvorenom.

-Uglavnom se svi ti požari dešavaju zbog nehata i nepažnje. Upozoravali smo i sprovodili preventivne akcije putem medija, međutim ljudi ne shvataju. Uredu je kada pale svoje, ali treba iskrčiti pa zapaliti, ali neće oni da krče već pale sve redom i to onda uzima maha i ako se na vreme ne ugasi može imati nesagledive posledice-ističe Miljuš.

Foto:Bojana Majstorović/RAS Srbija

Nebojša Miljuš

On dodaje da su po Zakonu o zaštiti od požara predviđene kazne za požare u iznosu od 100 do 1.000 KM, te da se svaka paljevina na otvorenom mora prijaviti vatrogasnoj jedinici.

– Malo je onih koji prijave da pale. U toku ova tri mjeseca prijavili su nam četiri čovjeka. Pogotovo sada zbog pandemije virusa korona ljudi su kod kuća i išli su na imanja i palili tako da smo 15 dana imali po pet intervencija dnevno-kaže on.

Zgrade nemaju aparate

Komandir TVJ Prijedor, Nebojša Miljuš kaže da imaju 40 vatrogasaca, da su zadovoljni opremom i da im je želja nabaviti nove auto ljestve.

Na području Prijedora imaju i dva dobrovoljna vatrogasna društva i to „Kozarac“ i „Omarska“ koja gase požare na ovim područjima.

U slučajevima pojave požara većih razmjera trebalo bi da se angažuje obučeni ljudi u NP “Kozara” i Šumskom gazdinstvu Prijedor, a po potrebi i pripadnici policije i vojske.

Dok većina stambenih zgrada nema vatrogasne aparate,  javna preduzeća i ustanove kao i privatni poslovni objekti uglavnom ih imaju.

Miljuš navodi da su i dalje veliki problem požari dimnjaka iako se godinama apeluje na njihovo čišćenje i otklanjanje građevinskih nedostataka.

Možete da nas pratite i putem aplikacije za Android ili iPhone/iPad.
Možete da nas pratite i na Facebook stranici

IZDVAJAMO