U jednom od tih udesa poginula su dvojica mladića. Svaki dan zabilježe se jedna ilii dvije nesreće a do vikenda, brojka bude i dvocifrena.
Provjerili smo koliko smo zapravo sigurni na ulicama Banjaluke i ko je najdgovorniji za sve veći broj saobraćajnih nesreća na području grada.
Vozač Marko T. ističe da je on jako pažljiv u saobraćaju i da nikada nije sjeo pijan za volan. Boji se, ipak, da neko drugi, svojom nepažnjom njemu ne ugrozi život.
– Imamo mnogo primjera gdje pijani sjednu za volan i naprave saobraćajnu nesreću. Poštujem sve propise, vozim pažljivo, ali niko od nas nije siguran. Niko danas ne može tvrditi da je 100 odsto siguran bilo gdje. Bitno je biti pažljiv u vožnji, jer kada vozite sporije lakše spasiti svoj život, nego da jurim brže od života – kaže Marko.
Motorista Petar M. svjestan je činjenice da svaki čas može izgubiti život vozeći se ulicama Banjaluke. Na pitanje: “Što onda ne prestane da vozi motor”, kaže da je motor njegova ljubav i da ne zna šta bi drugo vozio.
– Trenutak nepažnje i vi ste gotovi. I od mene i od vozača automobila pa čak i od pješaka. Jer vi vozite na dva točka pa i sam kamenčić na cesti vas može izbaciti da se teško povrijedite. Zato, treba otvoriti oči i gledati i iza sebe i oko sebe i ne brzati što rade danas veliki broj motorista. Problem su mladići koji sjednu za skuter ili motor i ne znaju od dosade šta će pa ga dižu na zadnji točak ili jure kroz centar grada preko dozvoljene brzine, što sam vidio svojim očima. To je strašno – ističe Petar.
Stručnjaci za bezbjednost saobraćaja saglasni su da je u 95 odsto slučajeva najodgovorniji sam čovjek koji upravlja vozilom. Direktor Agencije za bezbjednost saobraćaja Mladen Petrović mišljenja je da svi treba da se uključimo u ovaj problem i da je najbitnije da svi učesnici u saobraćaju poštuju propise kako ne bi došlo do saobraćajne nesreće.
– Po svim analizama, najveći uzrok svih saobraćajnih nesreća je čovjek. Razlog je u većini slučajeva nepažnja, nepoštovanje pravila, vožnja u pijanom stanju, pričanje na telefon dok voze – rekao je Petrović.
Kaže da oni kao Agencija rade kampanje sa građanima kako bi bar malo promijenili svijest kako treba da se ponašaju dok voze motorno vozilo.
– Represivne mjere daju rezultat, ali mi moramo težiti da građani imaju svijest o saobraćaju i da to bude više prevencija i podizanje svijesti, ali očigledno represivne mjere samo djeluju na Banjalučane – mišljenja je Petrović.
Prema podacima Ministarstva saobraćaja i veza Republike Srpske, na teritoriji koju pokriva Policijska uprava Banjaluka registrovano je 25.000 motornih vozila više u odnosu na prošlu godinu, što prema mišljenju vještaka saobraćajne oblasti Nikole Ćopića uveliko govori o navici Banjalučana kada je u pitanju izbor prevoznog sredstva za njihove potrebe.
– Prostom logikom, sa povećanjem broja vozila, povećava se rizik od nastanka saobraćajnih nesreća. Ono što je zabrinjavajuće da se skoro polovina saobraćajnih nesreća u Republici Srpskoj, dogodi u Banjaluci, njih 4.500. Evidentno je da postoje problemi. Bez obzira na povećan broj radarskih sistema, i ostalih represivnih mJera, taj broj ili stagnira ili se povećava iz godine u godinu i to je svakako apel i nadležnima, da se detaljno pozabave ovom problematikom – istakao je Ćopić.
Kada je u pitanju sankcionisanje učesnika u saobraćaju, i to se iz godine u godinu povećava. Ćopić korjen problema vidi u nedostatku svijesti o saobraćajnim nesrećama i posljedicama koje one nose.
– Da bi smo sistematski pristupili u rješavanju ovog problema, svakako bi prvi korak bio kako uvođenje obrazovanja u redovan program u osnovnoj i srednjoj školi, takođe i revizija postojećih vozačkih dozvola, s obzirom da su najugroženija kategorija učesnika u saobraćaju upravo mladi od 18 do 21 godinu i 21 do 30 godinu, ali i oni preko 60 godina starosti. Treba pogledati i podatke da postoji veliki broj vozača recidivista sa nagomilanim kaznama za saobraćajne prekršaje koji i dalje učestvuju u saobraćaju – ističe on.
Podsjećamo, jedan od problema je svakako i korupcija i pitanje kako se danas dobijaju vozačke dozvole, jer je Srpskainfo serijom tekstova ukazalo upravo na ovaj problem i na koji način su građani dolazili do ovog vrijednog dokumenta.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu