Zdravlje

U težim slučajevima POTRAŽITE MEDICINSKU POMOĆ: Doktorke objasnile šta ne smijete raditi nakon pada

Kada padnete, bez obzira kako je do toga došlo, možete da osjećate priličan bol i nelagodu. Reakcija mnogih ljudi nakon pada je da brzo ustanu i ne daju dovoljno pažnje mogućim povredama, ali to je upravo ono što je pogrešno učiniti.

U težim slučajevima POTRAŽITE MEDICINSKU POMOĆ: Doktorke objasnile šta ne smijete raditi nakon pada
FOTO: INFOBIJELJINA

Kod padova je potrebno uvijek biti oprezan, posebno tokom zime kada smo skloniji ovakvim stvarima.

Doktorke hitne medicine za portal Parade otkrile su šta ne bi trebalo da zanemarujete nakon što padnete. Slažu se da je jedan od većih izazova kod pada procijeniti da li je situacija dovoljno ozbiljna da je neophodno da posjetite ljekara ili se možete samo pribrati i nastaviti s onim što ste radili prije.

Specijalistkinja hitne medicine, dr Heder Hinshelvud, pojašnjava kako postoje situacije u kojima je važno potražiti medicinsku pomoć nakon pada.

– To uključuje slučajeve kada izgubite svijest (bilo prije pada ili kao posljedicu pada), ako je bolno disati, bole vas leđa i ne možete da se krećete ili koristiti neki dio tijela zbog bola, ili ako osjećate da nešto nije u redu, ali niste sigurni šta – rekla je.

Doktorka dodaje: “Nikako nemojte da pretpostavljate da ste u redu ako se prepoznajete u bilo kojem od ovih scenarija.”

Šta još ne bi trebalo da učinite odmah nakon pada?

Sa dr Hinshelvud slaže se i vanredna profesorka kliničke hitne medicine, dr Čidinma Nakanma, koja ističe da još jednu stvar koju nikada ne biste smjeli da učinite nakon pada jeste prebrzo ustajanje. Umjesto toga, savjetuje polako ustajanje, prenosi Parade.

– Važno je uzeti vremena da procijenite tijelo radi vidljivih povreda, jakog bola, ograničene pokretljivosti, utrnulosti i povreda glave – tvrdi doktorka i dodaje: “Brzo ustajanje može da poveća rizik od dodatnih povreda stavljajući dodatni pritisak na tijelo, što može pogoršati postojeću povredu, posebno ako imate povredu glave, prelom, uganuće ili oštećenje mekih tkiva.”

Da biste ustali na siguran i spor način, preporučuje se da se prvo polako postavite u sjedeći položaj ili se okrenete na bok, a zatim postupno i pažljivo ustanete, pritom održavajući ravnotežu i vodeći računa o tome možete li da podnesete težinu svog tijela. Smatra se da ne trebate ići ljekaru u situacijama kada nakon pada osjećate blagu bol, ali se možete kretati bez ograničenja i osjećate se kao inače.

Kako pomoći osobi koja je pala?

Šta učiniti ako vidite da je neko drugi pao? Vaš prvi instinkt mogao bi da bude da mu pomognete da ustane. Međutim, dr Hinshelvud preporučuje da mu prvo priđete i provjerite njegovo stanje bez pomjeranja s mjesta.

– Ako osoba ne može sama da se podigne s tla, nazovite hitnu službu radi pomoći i procjene. Čak i padovi s visine nivoa tla mogu uzrokovati povrede opasne po život – tvrdi dr Hinshelvud.

S njom se složila i dr Nvakanma koja dodaje da je procjena nivoa svijesti, krvarenja i bola dobar prvi korak kada pomažete nekome ko je pao, piše Index.hr.

– Ako su prisutni bilo koji od ovih simptoma, pozovite hitnu pomoć – ističe i dodaje: “Savjetovala bih da izbjegavate da rutinski pomažete osobi da ustane, posebno ako sama ne može da se podigne. Najbolje je pokušati da obezbijedite osobi da što udobniji položaj, bez pomjeranja i osigurate da im bude toplo i suvo kako ne bi bili izloženi daljem riziku.”

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu