Društvo

Učenici će sami rješavati postavljenje probleme: Evo šta je definisano fakultativnim programom "Humanost i bezbjednost"

Sadržaji definisani fakultativnim programom „Humanost i bezbjednost“ u školama osmišljeni su tako da se kod djece razvija empatija, drugarstvo, te nenasilna komunikacija, a krajnji cilj je humanije i bezbjednije društvo.

Učenici ispred škole
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Slađana Tanasić, direktor Republičkog pedagoškog zavoda RS, za Srpskainfo podsjeća da je izabrano 20 osnovnih i 20 srednjih škola u kojima se eksperimentalno provodi fakultativna nastava „Humanost i bezbjednost“. Ovaj oblik nastave se tokom ove školske godine realizuje u  devetom razredu osnovnih i u prvom razredu srednjih škola.

U sklopu ovog fakultativnog programa, kako kaže, učenici će biti nosioci aktivnosti.

– Zaduženje nastavnika biće da definiše zadatke, da pred učenike postavi određene probleme, a da oni sami nađu put i način na koji će da riješe problem – objašnjava Tanasićeva.

Slađana Tanasić direktor republičkog pedagoškog zavoda
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Kroz takvu organizaciju nastave u kojoj je učenik u fokusu, po njenim riječima, dobija se funkcionalno znanje gdje učenik neće samo reprodukovati ono što je nastavnik na času govorio, odnosno doći na nastavu i odgovarati, nego će imati znanje i vještine uz pomoć kojih će spoznati put do rješenja problema.

Preduzetničke kompetencije

– Svaki učenik će imati priliku da predloži način rješenja koji će definitivno biti različit od djeteta do djeteta. Ono što je takođe važno jeste da učenici kroz ovakvu organizaciju nastave u oblasti koja je definisana kao „Humanost i bezbjednost na djelu“ imaju priliku da realizuju različite projekte. I takvim jednim pristupom stiču i određene preduzetničke kompetencije gdje će imati mogućnost da prvo iskažu svoju ideju i da onda definišu način realizacije te ideje koju su oni delegirali da urade – naglašava direktor Republičkog pedagoškog zavoda.

Republički pedagoški zavod je izradio i didaktičko uputstvo za nastavnike sa preporukama na koji način da rade sa učenicima. Uz uputstvo se nalazi i saglasnost roditelja koja su pristala da njihova djeca pohađaju fakultativnu nastavu.

Očekivani ishodi

Očekivani ishodi, odnosni željeni rezultati iz oblasti „Humanost“ u osnovnim školama, između ostalog, su da učenik bude sposoban da identifikuje i opiše svoje karakteristike (fizički izgled i sposobnosti, raspoloženja, znanja, umijeća, vještine, želje, interesovanja i namjere); opisuje svoje pozitivne i negativne osobine uspjehe i neuspjehe; objasni svoje mogućnosti i ograničenja, prednosti, nedostatke, mišljenja i drugo, prihvata stavove i mišljenja drugih o sebi, objasni šta bi želio, mogao i trebao biti, kao i ono što bi za to trebao imati; realno pozitivno i negativno procjenjuje i vrednuje sebe; prihvata sebe onakvim kakav zaista jeste s težnjom ka razvoju i napredovanju.

FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER
FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER

Tanasićeva navodi da je nastojanje Zavoda bilo da se predmet kojim će se razvijati empatija kod učenika ne vrednuje na isti način na koji se vrednuju ostali predmeti.

– To treba biti predmet gdje učenik ne treba da samo nauči definiciju ljubavi, definiciju empatije ili definiciju drugarstva. To je predmet koji će kod učenika da podstakne to osjećanje koje će on pokazati na djelu i po potrebi opisati riječima. Svako djete će na drugačiji način doživjeti ljubav, drugarstvo i svojim riječima će izraziti šta za njega znače ove osnovne vrline. Mislim da treba da se vratimo televizijskim emisijama poput „Olovka piše srcem“ koja  može da posluži kao putokaz nastavnicima na koji način treba da rade sa djecom. Svako djete je specifično, posebno za sebe, treba da mu se ostavi sloboda da na svoj način, svojim jezikom iskaže šta je to ta vrijednost koju mi od njega očekujemo da zna – naglašava ona.

Jedan čas sedmično

Nastavnici koji rade sa djecom na provođenju ove fakultativne nastave prošli su obuku koju je organizovao Republički pedagoški zavod. Za realizaciju sadržaja iz ovog fakultativnog programa predviđen je jedan čas sedmično.

Nastava se provodi u 20 osnovnih i 20 srednjih škola koje su izabrane tako da zadovolje teritorijanu zastupljenost, da učestvuju i manje i veće škole, te manje i veće sredine.

Pročitajte još

–  Cilj je da, ako se iz ovog izrodi redovan predmet u školama, da može podjednako da tretira potrebe djece u Republici Srpskoj, od Trebinja do Novog Grada, u seoskoj i gradskoj školi. A da opet svim tim sadržajima dotaknemo suštinu koju želimo, a to je razvijanje svih onih osobina koje smo istakli na početku – poručuje Tanasićeva.

VASPITNA ULOGA

Direktor Republičkog pedagoškog zavoda Slađana Tanasić kaže da je RPZ i u ranijem periodu bio svjestan da je potrebno jačati vaspitnu ulogu škola, ali i porodica i da je tragedija u Srbiji samo usmjerila pažnju šire javnosti na ovo područje – Mi smo toga svjesni postali mnogo ranije, i već od 2016. godine Zavod realizuje niz aktivnosti koje imaju zadatak da unaprijede vaspitnu ulogu škola. – Tragedija koja je zadesila Republiku Srbiju samo je ojačala nastojanje našeg društva da vaspitavamo dobre i srećne ljude, koji će uz te osnovne kvalitete imati i dovoljno znanja i razvijenih vještina da samostalno učestvuju u životu i radu.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu