Društvo

Učionice u Srpskoj SVE PRAZNIJE: Nastavnici trče iz škole u školu da ispune normu

U osnovnim i srednjim školama u protekle četiri godine broj učenika smanjen je za 11.510. Broj nastavnika ne prati ovaj trend; svake godine ih je sve više angažovano uprkos tome što velika većina ne može u jednoj školi da ispuni punu normu časova.

Učionice u Srpskoj SVE PRAZNIJE: Nastavnici trče iz škole u školu da ispune normu
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ / RAS SRBIJA

Po posljednjim publikovanim podacima Zavoda za statistiku RS, u osnovne škole u Republici Srpskoj u školskoj 2020/21. upisano je 85.533 đaka, što je za 6.779 manje nego četiri godine prije. Broj nastavnika povećan za 69, sa 8.108 na 8.177.

U srednje škole upisano je ukupno 36.405 đaka, što je 4.731 manje nego prije četiri godine. Broj nastavnika povećan za 125, a na početku školske 2020/21. bilo ih je angažovano ukupno 3.945.

Zamjene

Od Ministarstva prosvjete i kulture RS zatražili smo obrazloženje. U najkraćem, povećan je broj djece u osnovnim školama koja budu u produženom boravku i na jutarnjem čuvanju, te bolovanja nastavnika, zbog čega angažuju zamjenu.

prazna učionica
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

– Osnovne škole u Republici Srpskoj od školske 2010/11. godine organizuju prošireni program, odnosno produženi boravak i jutarnje čuvanje djece. Tada su 24 škole organizovale prošireni program u koji je bilo uključeno ukupno 1.073 učenika, dok je u školskoj 2021/22. godini broj škola koje organizuju prošireni program 133, a uključeno je ukupno 9.697 učenika – navode u Ministarstvu prosvjete za Srpskainfo.

Na ovaj način učenici pod rukovodstvom stručnog osoblja, kako kažu, organizovano provode svoje vrijeme i pripremaju se za nastavu, te je samim tim došlo i do zapošljavanja određenog broja vaspitno-obrazovnih radnika na određeno vrijeme.

Pročitajte još

– Broj grupa u produženom boravku se povećava shodno kapacitetima koje škole imaju, te je i to jedan od razloga koji dovodi do povećanja broja zaposlenih radnika – dodaju u ministarstvu u kojem se, dakle, pozivaju na desetogodišnji period, dok smo im poslali pitanja za kraći period, od školske 2016/17. do upisa u 2020/21.

– Analizom starosne dobi nastavnog osoblja zaposlenog u osnovnim školama dolazi se do podatka da je veliki broj njih u reproduktivnoj fazi, tj. zasnivaju porodice, ali i određenog broja nastavnika koji su na zamjenama, jer se određeni broj nastavnika nalazi na bolovanju iz zdravstvenih razloga. Nastavnici koji su na bolovanju, kao i oni koji koriste pravo na porodiljsko odsustvo, i dalje su zaposleni, ali se na njihova mjesta raspoređuju i novi radnici, kao njihova zamjena, a po odgovarajućoj stručnoj spremi, što takođe dovodi do povećanja broja zaposlenih – zaključuju u Ministarstvu prosvjete RS.

“Nema viška”

Dragan Gnjatić, predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture RS, za Srpskainfo ocjenjuje da je za broj angažovanih nastavnika u osnovnom i srednjem obrazovanju nadležno Ministarstvo prosvjete i kulture RS.

– Ja sa pozicije predsjednika Sindikata uvijek kažem da nema viška radnika. Odnosno, sigurno nas ima onoliko koliko kažu propisi Republike Srpske. Čak mislim da u određenim situacijama ima i manjka kvalifikovane radne snage – poručuje Gnjatić.

FOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJA
FOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJA
Dragan Gnjatić

S druge strane, kako ocjenjuje, nesporna činjenica je da je sve manje učenika u školama, a da je broj nastavnika „toliki koliki je“.

– Sindikat ne zapošljava već poslodavac, a mi ćemo se boriti za svako radno mjesto i truditi se da svaki naš kolega ima posao, punu normu, samim tim i punu platu. Razgovaramo s predstavnicima Ministarstva prosvjete i sada je trenutak da razgovaramo o narednoj školskoj godini. Ne smijemo dozvoliti da bilo ko ostane sa umanjenom normom, a kamoli da bude tehnološki višak – ističe Gnjatić.

Objašnjava da je situacija takva da jedino nastavnici maternjeg i stranog jezika, te matematike, mogu da ispune normu u jednoj školi. Ostali prelaze u susjednu školu da predaju đacima kako bi ispunili normu i zaradili punu platu. To se zove preraspodjela nastavnog kadra i o tome vode računa direktori škola, a u sindikatu prate da li se poštuju propisi.

– U problemu su gotovo svi nastavnici sa normom časova, a najčešće su to nastavnici istorije, geografije i muzičkog – objašnjava Gnjatić.

Prosječna plata u obrazovanju je 1.080 KM.

Fizika

Čak i nastavnici fizike, koji su deficitaran kadar, imaju problem da u jednoj školi ostvare punu normu časova. To je moguće u samo nekoliko najvećih škola u cijeloj Republici Srpskoj.

– Fizika je samo u sedmom, osmom i devetom razredu. U nekoj prosječnoj školi profesor fizike ne može da ima punu normu; mora da radi najmanje u dvije škole – navodi Gnjatić.

Na Prirodno-matematičkom fakultetu, na studijski program Fizika, prošle akademske godine je upisano svega četiri studenta.

– Ja sam predavao matematiku i fiziku. Sama fizika je teška, ne može svako da završi studije. Onaj ko je završi dođe, recimo, u školu da radi i suoči se s tim da mora da se zlopati i da trči u dvije-tri škole da predaje da bi dobio punu platu. Ne treba se čuditi zašto malo djece upisuje fiziku – ocjenjuje Gnjatić.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije