Biznis

Udara državu gdje je najtanja: Svi pričaju o STAGFLACIJI, a predviđena je prije nekoliko godina

I ministar finansija Njemačke Kristijan Lindner upozorio je danas na predstojeću fazu ekonomske stagflacije.

Udara državu gdje je najtanja: Svi pričaju o STAGFLACIJI, a predviđena je prije nekoliko godina
FOTO: SHUTTERSTOCK /RINGIER KOMBO

Lindner je rekao da je napad Rusije na Ukrajinu obilježio ne samo privremenu krizu, već da predstavlja uvod u novu eru za privredu Njemačke. O stagflaciji sada pričaju i mnogi ekonomisti širom svijeta, a ona u najkraćem znači fazu u kojoj će biti niske stope rasta, uz visoku stopu inflacije.

Na pojavu industrijske stagflacije upozorio je nedavno i glavni ekonomista ANZ, Rejmond Jeng.

– Možemo jasno da vidimo industrijsku stagflaciju u Kini, jer sa jedne strane jačaju indeksi industrijskog autputa, a u isto vrijeme jačaju, ako ne i više, indeksi potrošačkih cijena. Industrijski sektor je u izuzetno lošoj situaciji – rekao je nedavno Jeng.

U Srbiji je nedavno pomenuo i predsjednik Saveza ekonomista Srbije Aleksandar Vlahović.

– Prema prognozama mnogih ekonomista slijedi period stagflacije, odnosno stagnacije privredne aktivnosti uz visoku inflaciju – rekao je Vlahović nedavno.

O fenomenu stagflacije i mogućnosti da se u njoj nađemo govorili su ranije ove godine i drugi svjetski ekonomisti.

Nurijel Rubini, poznatiji i kao Dr. Propast zbog uspješnog predviđanja krize 2008. godine, je u više navrata ove godine istakao da svijetu prijeti stagfalciona kriza nalik onoj 70-ih.

Pročitajte još

Kako je on naveo u jednom svom članku ovog ljeta: “Ostavljeni smo sa najgorim i iz krize sedamdesetih i krizom poslije 2007. godine. Pokazatelji duga su mnogo veći nego 1970-ih, a kombinacija labavih ekonomskih politika i negativnih šokova u ponudi će prije podstaći inflaciju, tako stvarajući uslove za “majku stagflacionih dužničkih kriza” u narednih nekoliko godina”.

Kako je Rubini pisao o scenariju “stagflacija” , “inflaciju bi nastavile da hrane labave monetarne, kreditne i fiskalne politike. Centralne banke, uhvaćene u klopku duga, zbog visokog odnosa javnog i privatnog duga, mučile bi se da normalizuju inflaciju, a da ne dovedu do kraha finansijskog tržišta.”

– Štaviše, srednjoročni šokovi u snabdijevanju bi dodatno usporili rast i podigli cijene proizvodnje, te na taj način povisile inflatorni pritisak. Takve šokove može da proizvede deglobalizacija, rast protekcionizma, balkanizacija globalnih lanaca snabdijevanja, sve veća prosječna starost u razvijenim zemljama, razdor Kine i Amerike, efekti klimatskih promjena, pandemija, sajberratovi i reakcije na rastuću nejednakost – napisao je Rubini tada, prenosi Blic.

Stagflacija je skup loših vijesti u nacionalnoj ekonomiji: visoka nezaposlenost, spor privredni rast i visoka inflacija. Riječ „stagflacija“ nastala je spajanjem riječi „stagnacija“ i „inflacija“.

Da bi se smanjili troškovi preduzeća otpuštaju radnike kojima se posljedično smanjuje kupovna moć. Smanjena potrošnja koja sljeduje dodatno slabi privredni rast ili u najgorem slučaju dovodi do negativne stope rasta.

Koliko je recesija normalan dio makroekonomskog ciklusa, toliko stagflacija nije. Ključna razlika između recesije i stagflacije je ta da kod stagflacije produženi period niskog privrednog rasta prati visoka stopa inflacije. Treba reći da niska inflacija (do pet odsto na godišnjem nivou), čak i koristi privrednom rastu. Situacija je drastično drugačija kada se ta granica premaši.

Zbog toga je stagflacija toliko opasna. Sa povećanom nezaposlenošću, potrošači imaju manje novca da troše, a kada se tome doda i inflacija, novac koji stvarno imaju vrijedi manje i manje svakog dana.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu