Slovačka zajednica u Semberiji jedna je od mnogobrojnih u BiH, a na ove prostore naselili su se prije više od stotinu godina. Prije rata ih je bilo oko 300, a danas ih je samo stotinak. Ovo udruženje kroz mnogobrojne projekte, putovanja i druženja radi na očuvanju slovačke kulture, jezika i tradicije i zalažu se za bolju budućnost.
Slovaci su se počeli doseljavati u Semberiju daleke 1885. godine. Danas žive, uglavnom, u mješovitim brakovima, ali ljubomorno čuvaju kulturu i tradiciju. Raznim projektima nastoje da poboljšaju uslove za život.
Predsjednik Udruženja Slovaka „Juraj Janošik“, koje je osnovano u februaru 2006. godine, Danijel Štefek kaže da su Slovaci u Bijeljini zadovoljni svojim položajem i odnosom lokalnih, ali i republičkih vlasti prema njima i da se suočavaju sa brojnim problemima.
Najveći problem je nezaposlenost. Imamo nekoliko visokoobrazovanih mladih ljudi koji nemaju posao. Uprkos teškoćama trudimo se da poboljšamo uslove života i sačuvamo svoj identitet. Realizujemo brojne projekte i sarađujemo sa drugim slovačkim udruženjima u bivšoj Jugoslaviji i matici Slovačkoj – ističe Štefek.
Mladi uče slovački jezik i njeguju folklore. Ponose se slovačkom kuhinjom, poznatom po raznim đakonijama od tjesta i krompira. Za značajne datume i praznike rado oblače bogatu narodnu nošnju.
– Šivanje nošnje sa mnoštvom detalja traje i mjesec dana, jer se sve radi ručno. Za jednu nošnju potrebno je pet metara materijala. Po pravilu djevojke moraju da nose 12 podsuknji koje na sebi imaju čipke, cirkone, pa čak i srebro. Udate Slovakinje moraju nositi marame. To je naša tradicija – kaže mlada Dajana Jurik.
Prije devet godina napravili su i novu crkvu. Slovačka evangelistička crkva u Bijeljini, izgrađena donacijom malobrojnih Slovaka koji žive u Semberiji, uz pomoć grada Bijeljina i Slovačke ambasade u BiH, jedini je vjerski objekat ove vrste u Republici Srpskoj i BiH. Bogosluženje se obavlja osam puta godišnje.
– Sve crkvene knjige, u kojima se upisuju obredi iz Bijeljine su u Šidu. Zajednica Slovaka u Bijeljini administartivno pripada Slovačkoj evangelističkoj crkvi u Novom Sadu. Pošto asimilacija uzima danak, moramo djecu učiti da poštuje i vole ono kako su živjele njihove bake i deke – kaže Ana Petrović, sveštenica u Bijeljini.
Grad Bijeljina je mjesto gdje mogu da žive svi bez obzira na njihovu različitost i gdje lokalna zajednica podržava nacionalne manjine.
– Ponosni smo na brojnu slovačku zajednicu u Bijeljini. Podržaćemo i sve njihove aktivnosti – najavio je Miloš Stevanović, gradski menadžer.
Doseljavanje Slovaka
O Slovacima u Bijeljini svjedoče brojni istorijski dokumenti. Prvo doseljavanje počelo je 1885. godine kada se 12 porodica iz mjesta Pivnica, Kovačica, Ljuba, Bingula i Bački Petrovac naseljavaju u Ljeljenči.
Svi Slovaci koji su se tada doselili u Bijeljinu bili su poljoprivrednici. Pored poljoprivede, neki od Slovaka su su bili i zanatlije, kolarski i kovački zanati su bili među najzastupljenijim.
Slovaci u Bijeljini, posebno oni koji su bili ekonomski moćniji, značajno su dopinosili i razvoju ovog kraja.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu