U Njemačkoj živi oko 450.000 Srba. Svoju egzistenciju temelje na radu i to najčešće u manjim firmama u oblasti ugostiteljstva i proizvodnji, ali i u zdravstvu, metalnoj industriji, građevinarstvu, poljoprivredi, uslugama čišćenja… Za većinu ovih poslova ne treba im znanje jezika, mada je poželjno, dok je u zdravstvu obavezno.
Po pravilu, važi da što su bolje kvalifikacije i što bolje govore njemački jezik, to im je jednostavnije da dođu do posla i dugoročno ostanu. Ipak, većina radnika iz Srbije u Njemačkoj radi one manje plaćene poslove, za koje se traži samo diploma srednje škole i površno znanje jezika.
Muškarci najčešće zarađuju na građevini i srodnim djelatnostima, gdje u prosjeku zarađuju i do 2.500 evra mjesečno. Veliki broj Srba u Njemačkoj radi i u ugostiteljstvu bilo kao kuvari ili posluga i tu su plate nešto manje i kreću se oko 1.800 evra u prosjeku.
Na čišćenju i održavanju mjesečno mogu da zarade i do 2.000 evra, u proizvodnji oko 2.500, dok vozači zahvaljujući prekovremenom ili noćnom radu mogu da inkasiraju i do 4.000 evra mjesečno.
Naše medicinske sestre, u ovoj ekonomski najrazvijenijoj evropskoj zemlji zarađuju i do 2.600 evra.
Ono što je interesantno jeste da mnogi Srbi u Njemačkoj često rade i dodatni takozvani “mini džob”. Na takvim poslovima najčešće rade po oko dva sata i oni im mogu donijeti oko 1.000 evra mjesečno u prosjeku.
Građani Srbije mogu raditi u Njemačkoj samo ako imaju dozvolu boravka i dozvolu za rad. Radna mjesta mogu da potraže na brojnim specijalizovanim internet portalima. U Srbiji postoji i nekoliko agencija koje se bave nalaženjem posla u Njemačkoj. Jedan od čestih načina dolaska do posla i dalje je ipak preko poznanika koji već žive u ovoj evropskoj zemlji.
Činjenice i život pokazuju da su Srbi u Njemačkoj pronašli svoje mjesto u industrijski moćnim pokrajinama – Severnoj Rajni-Vestfaliji, Bavarskoj, Baden-Virtembergu, Hesenu, Berlinu, Hamburgu. Poznato je i da Srbi važe za dobro integrisane građane Nemačke. Njihova deca redovno idu u školu, ne žive od socijalne pomoći, svako dijete prima dječji dodatak od 300 evra mjesečno…
O vraćanju i ne razmišljaju
O vraćanju u domovinu najveći broj Srba u Njemačkoj ne razmišlja. Iako većina njih po odlasku priča i planira da preko granice ostane neko kraće vrijeme da zaradi novac i da se potom vrati u svoju zemlju, malo ko od njih to i uradi.
Razlozi su, kažu, realni – mnogo veća zarada za isti rad nego u Srbiji, lagodniji život i kako tvrde, manje stresa, jurnjave, strahova za egzistenciju i pitanja kako porodici obezbjediti bar osnovna sredstva za život. Sve je nekako lakše, mirnije. U mnogim firmama možeš da odabereš hoćeš li raditi šest ili osam sati ili prekovremeno. Tako supružnici sa djecom najčešće odlučuju da žena radi skraćeno, a muž osam sati dnevno. Prednost je i što nam je svima škola i posao praktično nadomak kuće i što ne gubimo ni vrijeme ni strpljenje u prevozu i gužvi… Zna se da ćeš dobiti platu na vreme i da ćeš imati dovoljno novca da pokriješ sve troškove bez ustezanja i kalkulisanja čega treba da se odrekneš – rekao nam je ranije Mirko koji četiri godine živi u Ahenu sa suprugom i dvoje djece.
Kako navodi, svi Srbi koji rade najčešće su i kreditno sposobni, pa gotovo svi uzimaju i dobre automobile na kredit. Za nekretnine se ipak malo odlučuju jer su u pitanju dugoročni zajmovi od 20 i više godina.
Za stan od 500 do 1.300 evra
Gotovo svi Srbi u Njemačkoj žive u iznajmljenom stanu. Najam ih mjesečno, u zavisnosti od grada, košta od 500 do 1.300 evra, odnosno i više od 1.500 evra ukoliko odluče da zakupe kuću.
Najčešće zakupljuju stanove na periferiji, čak i ako na posao moraju da putuju kilometrima, jer su cijene zakupa u centralnom dijelu grada i duplo veće. U blizini Nirnberga, recimo, prazan stan od 75 kvadrata, bez režija, košta 500 evra.
Istovremeno, trosoban namješten stan u industrijskoj oblasti Hesen kod Frankfurta staje 1.300 evra. U Nemačkoj, pritom važi pravilo, da četvoročlana porodica, recimo, ne može živeti u jednosobnom stanu, a to je uređeno na način da vlasnik stana ne pristaje na njegovo iznajmljivanje tolikoj porodici jer se plaši kazne od države.
Balkan za Njemačkom kaska 50 godina
Generalni sekretar Saveta za regionalnu saradnju Majlinda Bregu izjavila je nedavno da će zemljama Balkana, uz sadašnje stope rasta, biti potrebno 50 godina da stignu trenutni nemački standard. Bregu je ukazala da zemlje regiona proteklih godina beleže napredak, ali da se još suočavaju sa važnim izazovima ekonomske politike, kao i nesigurnostima u odnosima između ekonomija. Siromaštvo, nejednakost, odliv visokoobrazovne radne snage, rodna nejednakost, učešće mladih i zapošljavanje – i dalje su razlozi za zabrinutost u cijelom regionu – ocijenila je Bregu piše Kurir.
Procjene su da je put Njemačke od 2000. godine iz Srbije otišlo više od 200.000 građana.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu