Banjaluka

Ulaganje u nove parkove: Struka predložila smjernice kako bi se smanjio nedostatak zelenih površina u Banjaluci

Nedostatak parkova je bolna tačka Banjaluke i kako bi se taj problem donekle ublažio u naredne tri decenije biće potrebno da se formira četiri hektara parkovskih prostora godišnje, što bi minimalno iziskivalo ulaganje od milion KM u jednoj kalendarskoj godini.

Ulaganje u nove parkove: Struka predložila smjernice kako bi se smanjio nedostatak zelenih površina u Banjaluci
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Ovo je jedna od mjera koja bi omogućila da se za Banjalučane poveća stepen dostupnosti zelenih površina, sa aktuelnih 39 odsto stanovnika na 55 odsto.

Do ove računice su došli stručnjaci koji su pripremili prednacrt Urbanističkog plana Banjaluke, planskog dokumenta koji bi trebao definisati razvoj grada u narednih 40 godina.

Jedno od pitanja kojim se ovaj dokumenat bavi je i plan razvoja sistema zelenih prostora, koji predviđa detaljne smjernice kako bi se u Banjaluci popravila situacija u ovoj oblasti, koja je u najmanju ruku loša.

Studija

To je pokazala i analiza koja je urađena kao priprema za izradu novog Urbanističkog plana.  Naime, u studiji pod nazivom „Banjaluka grad zelenila“, koja je izrađena za te potrebe, konstatovano je da je primjetna konstantna redukcija parkova, od nastanka prvih ovakvih zelenih površina do danas.

U studiji je precizirano da je u gradu jedna od rijetkih parkovskih površina u strogom smislu te riječi park „Mladen Stojanović“, koji je dobio najviše ocjene. S druge strane, za park „Petar Kočić“ je navedeno da je taj prostor doživio veliki broj transformacija zbog kojih je izgubio karakter parka, te da je danas dio gradskog centralnog skvera.

– Jedini park koji je osnovan nakon zemljotresa je park “Kupusište”, sa stablima koji tek prelaze donji prag funkcionalnosti – navedeno je u ovoj studiji.

Bolna tačka

Naglasili su da su parkovi skoro čitav vijek bolna tačka zelene matrice grada, te da je prvi i osnovni problem – nedostatak parkova.

Pročitajte još

Sada je pripremljen i okvirni plan djelovanja, koji između ostalog predviđa da se uvođenjem novih javnih zelenih prostora poveća i dostupnost ovog sadržaja za građane Banjaluke sa 39 na 55 odsto, što bi, kako je navedeno u prednacrtu Urbanističkog plana, Banjaluku približilo evropskim standardima.

– Planom je predviđeno formiranje 29 novih parkova ukupne površine 115,6 hektara i 15 sportsko-rekreativnih kompleksa ukupne površine 127 hektara. Predloženi model zelenila obezbjeđuje stepen zadovoljenosti od 15 metara kvadratnih po stanovniku na nivou obuhvata, što je povoljan planski parametar, naročito ako se ima u vidu da će se dodatne površine zelenila ostvariti i u okviru drugih namjena – navedeno je u ovom dokumentu.

Parametri

Pored ovog, definisani su i parametri za minimum zelenila kada su u pitanju drugi prostori.  Kod stambeno-poslovnih blokova u gradskoj zoni, u zavisnosti od namjene objekata, ona treba da iznosi od 20 do 40 odsto.

Uz školske ustanove procenat ozelenjenosti prostora moraće iznositi minimalno od 35 do 40 odsto, a kod bolničkih kompleksa će se morati saditi stabla koja će obezbijediti zasjenu za minimalno 60 ukupne površine otvorenog prostora. Pored toga, uz parking prostore biće obavezna sadnja drvoreda.

Iz Centra za zaštitu životne sredine poručuju da je pozitivno da se ovim planom jasno pokazala namjera da se poveća broj parkovskih i zelenih površina.

– Prostor u gradu je već “okupiran” i jako je teško naći velike površine unutar gradskog jezgra koje mogu ostati i/ili postati zelene površine. S obzirom na ograničenost prostora i dostupnih preostalih površina smatram da je ova mogućnost definisana planom više nego pohvalna – kazala je potpredsjednik ovog Centra Aleksandra – Anja Dragomirović.

Milion maraka godišnje

Napominje da ovaj prostorno-planski dokument daje smjernice za neko novo, buduće planiranje razvoja grada i budžeta. Smatra da iznos od milion KM godišnje za nove parkove djeluje realističan, pa čak i skroman, te da nikako nije rasipnički.

– Parkovski prostor ne znači uvijek velika ulaganja i gradnje. Ovim planom se predviđa povezivanje postojećih nedefinisanih ili neuređenih zelenih površina u jasno definisane gradske zelene površine, ali i planira da sačuva određene preostale neizgrađene prostore za zelene površine. Jednostavno, definiše se buduća namjena površina koja bi obavezala razvoj grada u datim okvirima, nasuprot trenutnog stanja u kojem smo, kroz pojedinačne izmjene regulacionih planova, dobili veoma haotično stanje u gradu – navela je ona.

Napominje da urbanistički plan nije dokument kojim se nadoknađuju nedostaci.

– To je planski dokument budućeg urbanističkog razvoja grada. Početno stanje kakvo jeste je polazna osnova za buduće planiranje i ne trebamo i ne možemo očekivati da ovaj plan popravi sva loša urbanistička rješenja koja su nastala od devedesetih do danas. Ali ipak je važno da se stihijski razvoj grada ne nastavi i ovaj dokument, ukoliko bude sproveden, može dugoročno dati pozitivne pomake u razvoju grada. Na građanima i javnosti je da prate, komentarišu, kontrolišu i učestvuju u procesu javnog uvida pri usvajanju ovog dokumenta, kao i u praćenju njegove implementacije. Tako da će i ovaj dokument, kao i svi drugi, živjeti onoliko koliko se svi mi potrudimo da ga učinimo živim i sprovodivim – zaključila je ona.

Prihvati notifikacije