Međutim, tada je uslijedilo popuštanje restriktivnih mjera, otvorene su granice, ljudi su se vratili na posao, a počeli su da rade ugostiteljski objekti i radnje u mnogim drugim djelatnostima.
Sve to je dovelo do veće mobilnosti građana i češćeg fizičkog kontakta među njima, što je, svakako, uslovilo intenzivnije širenje virusa, nego kad smo bili u izolaciji.
Nije prošlo puno vremena od početka relaksacije mjera, a epidemiološka situacija je počela da se usložnjava, s tim da se, ni do danas, za nju ne može reći da je zadovoljavajuća.
Razlog je, svakako, i činjenica da se brojni građani i dalje ne pridržavaju osnovnih preventivnih mjere, dovodeći tako u pitanje ne samo svoje, nego i zdravlje svojih najbližih, te ostalih ljudi sa kojima dolaze u kontakt.
Takođe, ublažavanjem mjera je došlo do porasta broja novooboljelih među osobama mlađe, u odnosu na one starije životne dobi, pa su teške kliničke slike počele da se javljaju i kod mlađih ljudi, što je ranije bilo prava rijetkost.
Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS, naglašava da je epidemiološka situacija, trenutno, ipak nešto povoljnija nego što je bila u prethodnih mjesec i po.
– Međutim, moramo da imamo na umu da u nekom narednom periodu može da dođe do širenja virusa, zbog čega ne treba da se opuštamo. Dakle, epidemiološka situacija i ubuduće će zavisiti od nas samih, odnosno, od ponašanja pojedinaca – upozorava Šeranić i dodaje da je ponosan na činjenicu da u proteklih šest mjeseci u zdravstvenom sistemu ni u jednom trenutku nije nedostajalo opreme, lijekova, te da nijedan pacijent nije ostao bez zdravstvene zaštite.
– To nam je bio fokus od početka borbe u ovoj epidemiji – naglašava Šeranić.
Podsjeća da, kada su pitanju ovakve javnozdravstvene krize, imamo dvije vrste mjera – jedna je okrenuta prema zajednici, a druga prema pojedincu.
– U početku nam je svima bilo poznato kakve su mjere i u kojem pravcu donesene i svi smo ih prihvatili, što treba pohvaliti, jer smo izašli iz određene zone komfora. Međutim, već u julu i avgustu smo se zasitili poštovanja preventivnih mjera. Tada je nastupila sezona godišnjih odmora i do izražaja došao umor građana od korona virusa. Takođe, i kretanje samog stanovništva unutar i van Republike Srpske je bilo veće nego što je bilo u martu i aprilu. Sve to je dovelo do rasta broja novozaraženih – objašnjava Šeranić za Srpskainfo.
Prema njegovim riječima, struka je, od početka pojave zaraze, ponavljala da su u pravcu stabilizacije epidemiološke situacije od presudne važnosti nošenje maski, održavanje fizičke distance, lična higijena, dezinfekcija.
– Za sezonu koja je pred nama, kada ćemo imati tradicionalno veći broj akutnih respiratornih infekcija, preporučene su iste mjere. Očekujem da će nošenje maski i održavanje distance, kao i izbjegavanje većih okupljanja koja nisu neophodna, pomoći da spriječimo širenje zaraze. Naime, ako budemo sprovodili sve ove mjere, nema razloga za brigu šta će nam se desiti kada se susretnu svi ti virusi na određenom prostoru – kaže Šeranić.
Podsjetimo, prvi slučaj korona virusa u Srpskoj registrovan je 5. aprila, a prva žrtva kovida 28. marta.
U proteklih šest mjeseci, a zaključno sa 4. septembrom, u Srpskoj je na korona virus testirano ukupno 66.799 građana, od čega je zaraza potvrđena kod ukupno 7.657 njih, dok je bitku sa kovidom izgubilo 255 ljudi.
U pomenutom polugodišnjem periodu, od zaraze se oporavilo 4.628 oboljelih, dok su, terenutno, aktivna 2.774 slučaja pozitivna na SARS-CoV-2.
Analiza Instituta za javno zdravstvo RS pokazuje da epidemijska kriva, nakon trenda opadanja, od početka juna pokazuje kontinuiran porast broja oboljelih, a da se od kraja jula održava na visokom nivou.
Primjera radi, u junu je registrovano 850 novozaraženih, u julu 2.597, a u avgustu 2.555. Broj preminulih u ovom peridu je, sa 14 u junu, u julu porastao na 48, a u avgustu na čak 78.
S druge strane, u bolnicama u Srpskoj 1. juna bilo je hospitalizovano 105 pacijenata, 1. jula 118, dok je 1. avgusta 263, a 1. septembra 230 oboljelih od kovida.
U proteklih šest mjeseci, zarazilo se 227 zdravstvenih radnika u Srpskoj, najviše u aprilu i maju.
U IJZ RS podsjećaju za Srpskainfot da je, tokom marta i aprila, broj osoba zaraženih koronom postepeno rastao, ali da, zbog restriktivnih populacionih mjera, nije dolazilo do naglog povećanja broja novooboljelih.
– Zato je smanjen pritisak na zdravstveni sistem, što je bio osnovni cilj u prvom periodu epidemije. Prvi veći “pik” se desio krajem aprila, kada je povećan prenos infekcije u domovima za stare i zdravstvenim ustanovama, uz istovremeno djelimično popuštanje primjene preventivnih mjera u populaciji – kaže za Srpskainfo epidemiolog u IJZ RS Jelena Đaković Dević i dodaje da se, nakon ovog “pika“, u maju epidemiološka situacija kretala u povoljnom pravcu.
– Međutim, početkom juna je ponovo došlo do novog rasta broja novooboljelih, od kada bilježimo nepovoljnu epidemiološku situaciju. Krajem aprila, do porasta broja novozaraženih došlo je zbog nepoštovanja preventivnih mjera. Razlozi za povećanje broja novooboljelih početkom juna su otkrivanje pojedinih mjesta sa lokalnom transmisijom virusa u određenim kolektivima, kao što su privredni subjekti i vrtići. Određen broj osoba je zaražen tokom proslava, pojedinih organizovanih okupljanja ili putovanja. U posljednjem periodu, broj novozaraženih uglavnom raste zbog nedosljedne primjene preporučenih preventivnih mjera – naglašava Devićeva.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu