Društvo

UNOSAN POSAO Bavio se svim i svačim, a onda je shvatio šta NEDOSTAJE NA TRŽIŠTU

U pet jezera koja se prostiru na pet hektara površine Milenko Mirić iz Porebrica kod Brčkog već osam godina uzgaja šaransku mlađ kojom snabdijeva tržište u BiH.

UNOSAN POSAO Bavio se svim i svačim, a onda je shvatio šta NEDOSTAJE NA TRŽIŠTU
FOTO: CIJETA KOVAČEVIĆ/RAS SRBIJA

Uzgojem i prodajom konzumne ribe počeo je da se bavi 2007. godine, a posljednjih osam godina njegov posao je isključivo uzgoj šaranske mlađi.

 – Radio sam mnogo poslova u različitim oblastima, ugostiteljstvu, građevinarstvu, zemljoradnji, ali sve je to bilo na klimavim nogama. Kada sam shvatio da na tržištu imamo manjak ribe počeo sam s proizvodnjom konzumne ribe i prodajom u ribarnicima, a onda sam se zbog idealnih uslova koje imam okrenuo uzgoju šaranske mlađi – kaže Mirić.

Tržište

Godišnje proizvede oko milion komada i kao jedini proizvođač šaranske mlađi u BiH cjelokupnu proizvodnju plasira na domaće tržište ribogojilištima i  ribolovačkim društvima.

FOTO: CVIJETA KOVAČEVIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: CVIJETA KOVAČEVIĆ/RAS SRBIJA

– Nedavno smo sa udruženjem „Smuđ“ poribljavali jezero Modrac sa oko 2,3 tone šaranske mlađi koju smo proizveli. Radimo i s ribolovačkim udruženjima „Hazna“ Gradačac, „Riba“ Bijeljina, udruženjima „Bosna“ iz  Maglaja i Doboja. Imamo i jako dobru saradnju s ribogojilištima u Hercegovini, koja inače uzgajaju pastrmku, a od nas uzimaju mjesečnjake i pripremaju ih za dalju prodaju. Njima godišnje isporučujemo 150 do 200 komada sitne mlađi – kaže Mirić

Proširenje proizvodnje

Ističe da se od ovog posla može dobro živjeti, ali da se mora puno raditi i učiti.

– Treba tu mnogo vremena i znanja. Ima priručnika i informacija o ovom poslu na internetu, ali naučiš tek kada sam prođeš kroz sve. U početku je bilo grešaka. Nisam znao kako održavati vodu, bilo je gustih nasada zbog kojih je bilo i gubitaka, ali sve se vremenom nauči i savlada – kaže Mirić.

Planira da proširi proizvodnju izgradnjom laboratorije za proizvodnju mlađi amura, tolstolobika i smuđa, koje ne mogu da se mrijeste prirodnim putem. Laboratorija bi trebala biti gotova do kraja iduće godine, a taj posao povjeriće sinu Goranu, koji mu je i sada glavni oslonac i podrška u poslu.

FOTO: CVIJETA KOVAČEVIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: CVIJETA KOVAČEVIĆ/RAS SRBIJA

– Od malih nogu sam u ovom poslu i nisam razmišljao ni o jednom drugom. Imao sam ponuda da idem u inostranstvo da studiram, ali ovo je moj život na koji sam navikao. Nije mi teško zato što znam da radim za sebe – rekao je Goran.

Bez podsticaja

Milenko kaže da nemaju podsticaje za prozvodnju. Porebrice se nalaze u  u Republici Srpskoj, gdje nisu predviđeni podsticaji za uzgoj ribe, a nema pravo na podsticaje iz Federacije ili Brčko distrikta, od koga su Mirićevi ribnjaci udaljeni svega dva kilometra.

– Distrikt ima dobre podsticaje. Izdvajaju značajna sredstva, a u mom slučaju bi to iznosilo oko 50.000 KM. Radimo mi dobro i bez podsticaja, ali bih, da ih ima, zaposlio tri radnika i tako zadržao omladinu ovdje – kaže Milenko.

Riblju mlađ od Mirića kupuju i ljudi iz okoline, koji žele da se oprobaju u poslu uzgajivača ribe. Kažu da su zadovoljni kako cijenom tako i onim što nauče od njih.

– Svi od njega nabavljamo i učimo. Niko mu od nas u ovom poslu ne može konkurisati – kažu kupci.

Još nema zahtjeva za ribnjake

Od 2018. godine, kada su u Brčko distriktu uvedeni podsticaji za uzgoj i tov ribe, kao i za izgradnju ribnjaka, Odjeljenju za poljoprivredu za podsticaje se obratilo 17 proizvođača, a do sada nije podnesen nijedan zahtjev za izgradnju ribnjaka.

Uslov za korišćenje podsticaja je uzgoj ribe na površini od najmanje 500 kvadratnih metara, a podsticaj se ogleda u refundiranju 30 odsto troškova za nabavku riblje mlađi.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu