To je prvenstveno rezultat predanog i marljivog rada poljoprivrednika iz Republike Srpske i Federacije BiH, uprkos tome što su bili suočeni sa ogromnim poteškoćama, otežanim transportom robe, kao i poremećajima na tržištu u vidu pada potražnje i prodaje roba rekao je ministar spoljne trgovin i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac u osvrtu na Analizu trgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za period od 2017. do 2020. godine.
Košarac je pozdravio napore entitetskih vlada u kreiranju politika pomoći, sufinansiranja i podsticajnih mjera za poljoprivredni sektor, saopšteno je iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu minsitara.
– Smatram da sve institucije, u skladu sa ustavnim nadležnostima, treba da pruže aktivan doprinos razvoju i nastavku poslovanja domaćih proizvođača i prerađivača. Zbog toga sam u potpunosti posvećen politici otvaranja novih tržišta, cijeneći da je to jedna od najboljih mjera za zaštitu domaće proizvodnje – naglasio je Košarac.
Prema njegovim riječima, otvaranje tržišta EU, Rusije, Kine, Malezije, Izraela, Kuvajta, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Saudijske Arabije značajna je prilika i dodatni podsticaj za razvoj domaćih poljoprivrednih kapaciteta, posebno kada je riječ o izvozu crvenog i mesa peradi, ribe, mlijeka i mliječnih proizvoda.
– Posebno nam je važno da našim poljoprivrednicima otvorimo evropsko tržište sa 500 miliona potencijalnih potrošača. Cijeneći kapacitet tog tržišta, nastaviću da u pregovorima sa Evropskom komisijom insistiram na mogućnosti izvoza crvenog mesa i konzumnih jaja, u nadi da će EU pokazati razumijevanje i uvažiti naše zahtjeve, u korist domaćeg poljoprivrednog sektora – rekao je Košarac.
On je upozorio da Analiza trgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za period od 2017. do 2020. godine pokazuje da je trgovinski deficit i dalje znatno visok, iako je u 2020. godini zabilježen njegov pad od osam odsto.
– Na domaće tržište najviše se plasiraju poljoprivredno-prehrambeni proizvodi porijeklom iz EU, i to oko 55 odsto. Statistika nam potvrđuje da bilježimo ogroman procenat uvoza iz EU, zbog čega smatram da je neophodno da zaštitimo domaću primarnu proizvodnju. To je ujedno i primarni motiv da se zalažem za uvođenje zaštitnih mjera, odnosno carina i prelevmana na uvoz svježeg i rashlađenog mesa iz EU – zaključio je Košarac.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu