Naredni sati bi mogli da odluče da li će do ruskog napada doći ili ne.
Evropski lideri se i dalje nadaju diplomatskom rješenju. Put Ukrajine, a zatim i Rusije krenuo je i njemački kancelar Olaf Šolc.
– Očekujemo odmah znake deeskalacije iz Moskve – napisao je Šolc na Tviteru uoči posete Kijevu.
Međutim, Zapad ne odustaje ni od slanja oružja i vojske u okolinu Ukrajine.
Njemački vojni avion sa 70 vojnika sletio je u ponedjeljak kao pojačanje na litvanski aerodrom u Kaunasu, javio Rojtersov očevidac.
To je dio snaga, od ukupno planiranih 360 njemačkih vojnika koji će biti pojačanje već postojećim NATO snagama u regionu, rekao je portparol borbene grupe za pojačano prisustvo Alijanse.
Kako se navodi, novo raspoređivanje uključuje artiljeriju, izviđačke trupe i bolničare iz jedinica širom Njemačke, a očekuje se da će se dolasci nastaviti tokom ove nedjelje.
Prethodno su u Rumuniju stigli novi kontingenti američke vojske, a vojnici i oružje stigli su i nastaviće da stižu u Poljsku.
Istovremeno u Rusiji i Bjelorusiji održavaju se velike vojne vježbe, a obavještajci navode da se broj ruske vojske u blizini ukrajinskih granica.
Džejms Hepi, parlamentarni državni podsekretar za oružane snage Velike Britanije, rekao je da vjeruje da je Evropa bliža ratu nego što je bila posljednjih 70 godina, prenio je BBC.
– Oko granica Ukrajine ima 130.000 ruskih vojnika i još hiljada na amfibijskim brodovima u Crnom i Azovskom moru – rekao je on.
Ukrajina Rusiji: Imate rok od 48 sati
Ukrajina je saopštila da u roku od 48 časova želi razgovore sa Rusijom i članicama OEBS-a o gomilanju ruske vojske nedaleko od granice i unutar Krima.
Šef ukrajinske diplomatije Dmitro Kuleba rekao je da Moskva nije odgovorila nakon što se Kijev krajem sedmice pozvao na deo Dokumenta iz Beča kako bi zahtijevao objašnjenje za vojne aktivnosti.
– Zato ćemo preduzeti novi korak. Tražimo sastanak sa Rusijom i svim članicama OEBS-a u roku od 48 časova radi razgovora o jačanju i preraspoređenju snaga duž granice -naglasio je Kuleba.
Da li će 16. februara početi invazija?
Visoki američki zvaničnici u nedjelju su rekli da ne mogu da potvrde izvještaje da američke obavještajne službe ukazuju da Rusija planira invaziju na Ukrajinu u srijedu, ali su rekli da će pokušati da spriječe bilo kakav „iznenadni napad“ tako što će podijeliti ono što znaju o planovima Rusije.
Savjetnik Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost Džejk Salivan ponovio je da bi ruska invazija mogla da počne svakog dana, a američki predsjednik Džo Bajden je rekao da će podržati Ukrajinu nakon bilo kakve invazije i braniti teritoriju NATO-a.
– Ne možemo savršeno da predvidimo dan, ali već neko vrijeme govorimo da se nalazimo u takvoj situaciji i da bi invazija – velika vojna akcija – Rusije u Ukrajini mogla da počne svakog dana. To uključuje i ovu nadolazeću nedjelju prije kraja Olimpijskih igara – rekao je Saliven za CNN.
– Branićemo svaki pedalj teritorije NATO-a, svaki inč teritorije navedene u Članu 5, a Rusija, vjerujemo, u potpunosti razumije tu poruku – rekao je Saliven.
Ukrajina, međutim, nije dio NATO saveza.
Portparol Pentagona Džon Kirbi takođe je u nedelju odbio da potvrdi izveštaje o sredi..
– Nisam u poziciji da potvrdim te izvještaje – rekao je Kirbi tokom intervjua za „Foks njuz sandej“.
Kirbi je takođe rekao da bi ruska vojna akcija mogla da se odigra svakog dana.
– I opet, ove procjene dolaze iz različitih izvora. I to ne samo unutar obavještajnih podataka, već i onoga što vidimo svojim očima. Više od 100.000 vojnika sada je raspoređeno na granici Ukrajine – rekao je on, prenosi Rojters.
I Saliven i Kirbi su ponovili upozorenja Amerikancima da napuste Ukrajinu.
– Ono što smo vidjeli u posljednjih 10-ak dana je ubrzanje tog gomilanja i kretanja ruskih snaga svih varijanti, bliže granici sa Ukrajinom, u poziciji gdje bi mogle da pokrenu vojnu akciju veoma, veoma brzo – rekao je Salivan.
On je dodao da će SAD i njihovi saveznici „braniti teritoriju NATO-a, i nametnuti troškove Rusiji“, u slučaju ruskog napada.
Ukrajina i NATO
Njihovi komentari došli su usred naleta diplomatskih aktivnosti koje su imale za cilj pokušaj da se razriješi sukob Zapada sa Moskvom oko Ukrajine kako bi se izbjegla vojna akcija.
Kao jedan od glavnih razloga zbog čega bi Rusija mogla da počne invaziju, navodi se mogućnost Ukrajine da postane članica NATO.
Da li bi potencijalna odluka Ukrajine da odustane od članstva, značila rješenje krize?
Prašinu je digla izjava ukrajinskog ambasadora u Britaniji Vadima Pristajka koji je rekao u intrvjuu za BBC da je Ukrajina spremna da bude “fleksibilna” u pogledu svog cilja da se pridruži atlantskom vojnom savezu.
-Mi trenutno nismo članica NATO-a i da bismo izbjegli rat mi smo spremni na mnoge ustupke, i to je ono što radimo u razgovorima sa Rusima – poručio je Pristajko.
On je, međutim, kasnije pojasnio izjavu, rekavši da su njegove riječi izvučene iz konteksta.
Ponovo upitan da li Ukrajina mijenja svoj cilj o tome da postane članica NATO-a, ukrajinski ambasador je rekao: “Ne”.
Drugi ukrajinski zvaničnici su ponovili da Ukrajina i dalje ima namjeru da bude dio NATO.
I portparol ukrajinskog predsjednika Sergij Nikiforov je izjavio da su težnje Ukrajine da pridruži NATO-u i Evropskoj uniji predviđene njenim ustavom i da ostaju apsolutni prioritet za zemlju.
Ukrajina želi da vidi direktnu izjavu NATO-a o perspektivi svog članstva u Alijansi, izjavio je savjetnik šefa kabineta ukrajinskog predsjednika Mihail Podoljak.
On je rekao da je situacija previše napeta i da pozicije moraju biti tačne i jasne, prenosi agencija RIA Novosti.
Podoljak je istakao da je Ukrajina sasvim konkretno izrazila svoj stav prema NATO i EU i postavio pitanje gdje je tolika jasnoća od NATO-a i EU.
– Po mom mišljenju, Ukrajina baš sada treba da dobije jasan odgovor o izgledima za članstvo – rekao je Podoljak.
Bježanje iz Ukrajine
U međuvremenu, raste broj zemalja koje su svojim građanima preporučile da u što kraćem roku napuste Ukrajinu.
SAD se spremaju da povuku svo osoblje iz Kijeva u narednih 24-48 sati, javlja CBS njuz pozivajući se na tri izvora. Ne navodi se da li to znači da će osoblje napustiti Ukrajinu.
Na povlačenje iz Ukrajine pozvale su Velika Britanija, Njemačka, Holandija, Izrael, Sjeverna Makedonija, Japan, Južna Koreja, Australija, Novi Zeland, Kuvajt, Crna Gora, Hrvatska, Estonija…
Slično je najavljeno i iz Srbije.
Američki predsjednik je u subotu razgovarao sa ruskim kolegom Putinom.
Bajden je ruskom lideru tokom jednosatnog razgovora u subotu rekao da bi ruska invazija na Ukrajinu donijela odlučan i brz odgovor Zapada, kao i da bi izazvala veliku patnju, i umanjila status Rusije u svijetu.
Visoki zvaničnik Bajdenove administracije rekao je da je poziv bio profesionalan i sadržajan, ali je naveo da nije bilo suštinskih promjena.
Bajden je rekao Putinu da su SAD spremne za diplomatiju i „druge scenarije“, saopštila je Bijela kuća.
S druge strane iz Kremlja je saopšteno da je razgovor bio poslovan i izbalansiran.
Putin je rekao Bajdenu da će Moskva razmotriti ideje koje je iznio za rješavanje bezbjednosnih zahtjeva Rusije u telefonskom razgovoru, ali da se one i dalje nisu dotakle ključnih problema Moskve, sapšteno je iz Kremlja.
Putin je, kako je rekao, još jednom ponovio da u prijedlozima koje su SAD poslale, kao odgovor na zahtjeve Moskve, nisu uzeti u obzir ključni razlozi zbog kojih je Rusija zabrinuta.
Savjetnik ruskog predsjednika Jurij Ušakov je najavio da će Rusija uskoro dati odgovor Vašingtonu povodom američke “kontraponude”, prenosi Rojters.
Viktor Tatarintsev, ruski ambasador u Švedskoj, za švedski tabloid Aftonbladet dao je intervju u kom je, između ostalog govorio o mogućim sankcijama zapadnih zemalja.
– Oprostite na izrazu, ali boli nas uvo za zapadne sankcije – rekao je ambasador za švedski list, prenosi Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu