Ova linija je već 18 godina dostupna je svim žrtvama u RS, ali samo zahvaljujući entuzijazmu stručnjakinja, angažovanih u tri Sigurne kuće, koje su osnovale nevladine organizacije.
Kako to izgleda u praksi, svjedoči i priča žene, koja je SOS telefon pozvala prije 15 godina, kada nije bilo ni zakonskog okvira, ni mehanizama za zaštitu od nasilja u porodici.
Javile su joj se aktivistkinje Udruženja građana “Budućnost” iz Modriče.
– Suprug me je tukao i maltretirao, vidjeli su to i moja majka i brat, ali mi nisu ponudili pomoć. Ja tada nisam čula ni za “Budućnost”, ni za Sigurnu kuću. Nisam znala kome da se obratim. Imala sam samo taj broj telefona, koji mi je dala jedna prijateljica – priča ova žena.
Nju i četvoro njene djece su prvo sklonili na sigurno, a potom je počeo dug i zahtjevan proces osnaživanja i ekonomskog osamostaljivanja.
Danas ova žena ima svoj mali biznis, živi daleko od nasilnika, a njena djeca su mladići i djevojke za primjer.
A sve je počelo od jednog telefonskog poziva.
– Vlada do sada nije davala nikakva sredstva za operaterke koje 24 sata dnevno dežuraju na na SOS telefonu, i u našoj Sigurnoj kući u Modriči i u Sigurnim kućama Fondacije “Udružene žene” Banjaluka i Fondacije “Lara” Bijeljina – kaže Gordana Vidović, osnivačica UG “Budućnost”.
UG “Budućnost” i Fondacija „Infohouse“, zajedno sa drugim organizacijama koje vode sigurne kuće u Republici Srpskoj, uputili su Ministarstvu porodice, omladine i sporta RS inicijativu za definisanje adekvatnog pravnog okvira za funkcionisanje SOS linije, s ciljem da se ova usluga ubuduće finansira iz budžeta Srpske.
Ova inicijativa je dio projekta „Ekonomske i socijalne prilike ka nezavisnosti žena, žrtava nasilja“, koji finansira Evropska unija.
Ministarka porodice omladine i sporta RS, Selma Čabrić, kaže da će ova inicijativa biti ozbiljno razmotrena na sastanku Radne grupe za izradu novog Zakona o zaštiti od nasilja u porodici.
– SOS linija je izuzetno značajna za žrtve nasilja, jer im omogućava da dobiju adekvatan savjet, pomoć i podršku, potpuno besplatno, a da pri tom ne moraju da se izlažu javno ni pred kim – kaže ministarka Čabrić.
Ona dodaje da je SOS linija uvrštena i u strateške dokumente Republike Srpske za borbu protiv nasilja u porodici, te da na osnovu izvještaja organizacija, koje opslužuju SOS telefon, Ministarstvo prikuplja podatke, značajne za definisanje politika i mjera u ovoj oblasti.
Prvi sastanak Radne grupe za izradu novog Zakona o zaštiti od nasilja u porodici zakazan je za 5. juli. Gordana Vidović vjeruje da će i ministarka Selma Čabrić i većina članova i članica Radne grupe podržati inicijativu za definisanje adekvatnog pravnog okvira za funkcionisanje SOS linije.
Uostalom, to je i obaveza svih nivoa vlasti po Istanbulskoj konvenciji, koju je Bosna i Hercegovina ratifikovala među prvima u Evropi.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu