Iako vremenske prilike nisu na strani kupaca, građani su i dalje spremni da potraže domaće proizvode za proslavu Uskrsa.
No postavlja se pitanje – koliko je od toga zaista domaće? Prema riječima prodavaca, razliku između domaćih i uvoznih namirnica moguće je prepoznati već na prvi pogled.
Prema podacima iz prethodne godine, Hrvatska je uvezla nešto više od 3.000 tona šunke, čija je ukupna vrijednost dostigla gotovo 30 miliona evra.
Ni hren, nezaobilazni dodatak uskršnjem obroku, nije iz domaće proizvodnje – tokom prošle godine uvezeno je 102 tone, ponajviše iz Austrije i Poljske, uz dodatne količine iz Slovenije.
Jedina namirnica u kojoj smo gotovo potpuno samodovoljni jesu jaja. Trgovačke police prepune su domaćih jaja, koja su, zanimljivo, ove godine i cjenovno pristupačnija u odnosu na prošlu godinu, a dio proizvodnje čak ide i u izvoz.
– Što se tiče jaja, tu smo samodovoljni 90 odsto sa tendencijom rasta. Mi jaja uvozimo ali ih i izvozimo. Jaja, šunke, luka – Hrvati neće ostati bez svojih proizvoda – izjavio je ministar poljoprivrede David Vlajčić.
Ali iako su jaja jeftinija, priprema uskršnjih kolača ne obećava značajne uštede.
Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, cene nekih osnovnih prehrambenih proizvoda su se smanjile u odnosu na prošlu godinu, no to neće nužno značiti manju potrošnju.
– Cijene brašna, šećera, jaja su nešto niže u odnosu na prošlu godinu dok su cijene putera ostale iste. Ono što nas muči kod pečenja kolača je cijena čokolade jer je cijena čokolade otišla gore za 26 odsto, što je jako puno, a orašasti proizvodi su 12 odsto skuplji – istakla je Maja Bogović, direktorka sektora trgovine pri HGK.
Procene Komore pokazuju kako će potrošnja uoči ovogodišnjeg Uskrsa dosegnuti gotovo dvije milijarde evra – što predstavlja povećanje od devet odsto u odnosu na prošlu godinu. Ipak, razlike u cijenama između različitih prodajnih mjesta i dalje su prisutne.
– Na pijacama cijene se ne kreću u skladu sa tržišnim trendovima, pa možemo očekivati i značajno više cijene, pogotovo što nemamo tog sopstvenog ranog povrća, ni luka ni ostalog ranog povrća – rekla je Zvjezdana Blažić.
Dodatni izazov predstavlja snažan uticaj inostranog tržišta na domaću ponudu, što potvrđuje i izjava sindikalnog čelnika Krešimira Severa:
– Puno toga upravo uvozne cijene diktiraju u Hrvatskoj, a rekao bih u jednom dijelu i istiskuju domaću robu i domaće proizvode sa polica.
Krajem nedjelje, sindikati će objaviti konkretne obračune o tome koliko će ove godine građani morati da izdvoje za tzv. međunarodnu uskršnju potrošačku korpu, koja će, čini se, biti teža za novčanike nego ikada prije, prenosi Danas.hr.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu