Za zakon je glasalo 35 poslanika, dok je jedan bio suzdržan.
Federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača istakao je kako su postojeća zakonska rješenja sadržavala diskriminatorske odredbe.
– Cilj je bio otkloniti nepravdu koja je bila uslovljena mjestom prebivalištva korisnika, uspostaviti pravičan i fiskalno održivi sistem materijalne podrške porodicama s djecom, ujednače prava djece u Federaciji, ublaže posljedice siromaštva porodica te pomogne porodicama u podizanju, odgoju i zbrinjavanju djece – kazao je Drljača.
Vlada FBiH je nakon dodatnih konsultacija dodala prijedlogu zakona 12 amandmana, koji su postali sastavni dio teksta.
Osnovica za obračun ova u oba slučaja je najniža plata isplaćena u FBiH, u skladu sa Zakonom o radu.
Prava će ostvarivati djeca do navršene 18. godine ukoliko su primanja te porodice do 40 odsto najniže plate, pod uslovom da se to dijete ne nalazi u hraniteljskoj porodici ili ustanovama socijalne zaštite.
Dječiji dodatak će iznositi 19 odsto ili 103,7 KM, što je nekoliko puta više nego što je to bio slučaj, a cilj je ublažiti posljedice teških socijalnih situacija.
Porodilje koje nisu u radnom odnosu ili su na redovnom školovanju će ostvariti pravo bez dodatnih uslova, što će iznositi 55 odsto najniže plate i isplaćivaće će se u periodu od 12 mjeseci. To će iznositi 298 KM, a kantoni imaju pravo da taj iznos povećavaju, prenosi Klix.
Materijalna podrška porodicama s djecom, prema odredbama zakona, ima za cilj da se svoj djeci obezbijede približno jednaki materijalni uslovi za zdrav i pravilan psihofizički razvoj u porodici.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu