Američki debakl ovih dana i ruski u avgustu, kada se Luna-25 raspala pri pokušaju sletanja, između kojih se dogodio istorijski uspjeh Indije i sletanje sonde Vikram u oblast južnog pola Mjeseca, pokazuju da se odnos snaga u lunarnoj areni drastično promenio.
Koliko, to možda najbolje ilustruje podatak da nijedna od dvije nekadašnje supersile – ni SAD, ni Rusija (naslednica SSSR) – nisu uspjele da spuste letjelicu na površinu Zemljinog pratioca oko pola vijeka. Amerika od 1972. i misije Apolo 17, a Rusija od 1976. i misije Luna-24. S druge strane, da u 21. vijeku spuste letjelice uspjele su samo Kina i Indija. Ako to uspije i Japanu 24. januara, to će biti čista demonstracija dominacije azijskih zemalja u lunarnim ispitivanjima, prenosi Telegraf.
Anomalija zaustavila misiju
Nakon uspješnog lansiranja u ponedeljak ujutru (8. februar 2023) letjelica Peregrin, proizvod privatne kompanije Astrobotik po sporazumu sa NASA, već tokom večeri doživjela je debakl. Prvo su se pojavili problemi sa okretanjem solarnih panela ka Suncu, a onda se ispostavilo da su mnogo veći. Anomalija na pogonskom sistemu dovela je kritičnog curenja goriva.
Sve se završilo saopštenjem da ne postoji više nikakva šansa da letjelica može da pokuša slijetanje na Mjesec.
– Trenutna hipoteza o pogonskoj anomaliji svemirske letjelice Peregrin jeste da ventil između rezervoara helijuma i oksidatora nije uspeo da se zatvori tokom inicijalizacije. To je dovelo do naleta helijuma pod visokim pritiskom koji je podigao pritisak u rezervoaru sa oksidatorom iznad njegove operativne granice i doveo do pucanja samog rezervoara. Nema nikakve indikacije da je pogonski sistem posljedica lansiranja ili prebacivanja Peregrina iz rakete Vulkan Kentaur na translunarnu putanju – navela je kompanija Astrobotik na platformi Iks (Tviteru).
Dan kasnije NASA je objavila da se i misije Artemis 2 i 3, ljudske misije, odlažu. Zbog problema sa kapsulom Orion odlazak astronauta u lunarnu orbitu pomeren je od novembra 2024. do septembra 2025, dok je sletanje na Mjesec sada umjesto za decembar 2025. planirano za septembar 2026.
– Bezbjednost je naš prioritet. Moramo da damo više vremena za misije Aretims 2 i 3 – rekao je Bil Nelson, administrator NASA, u utorak.
– Lansiraćemo letjelice kad budemo spremni – rekao je Džim Fri, saradnik administratora.
Trljanje soli na ranu
Kao da je vrijeme odabrala kako bi natrljala Amerikancima so na ranu, Kineska nacionalna svemirska agencija (CNSA) u sredu je saopštila da je svoj lunarni istraživač Čange-6 dopremila do mjesta za lansiranje. Datum lansiranja još nije saopšten, ali je navedeno da će se ono dogoditi u prvoj polovini godine, najvjerovatnije u maju.
Misija Čange-6 je nastavak misije Čange-6 iz 2020, kada je prikupljeno 1.731 gram lunarnog materijala. Nova sonda bi trebalo da postane prva koja će lunarni materijal prikupiti na daljoj strani Meseca. Letelica će sa sobom ponijeti i opremu Francuske, Italije, Švedske i Evropske svemirske agencije.
Ova misija je istovremeno i dio programa postavljanja Međunarodne lunarne istraživačke stanice u sledećoj deceniji. Do sada je sedam zemalja – Rusija, Venecuela, Belorusija, Južna Afrika, Azerbejdžan, Pakistan i Egipat – potpisalo pristup ovom projektu koji predvodi Kina. Prvi projekat na tom putu je uspostavljanje robotske baze na Mesecu 2026. i 2028, a zatim i slanje ljudi do kraja decenije.
Odskočna daska za Mars
Japanski pokušaj spuštanja letjelice SLIM („pametna sonda za istraživanje Meseca“) očekuje se 24. januara. Ako im to uspije, oni će postati tek peta zemlja koja time može da se pohvali. Osim toga, ova misija bi trebalo da bude temelj zajedničke japansko-indijske misije planirane za 2025, koja bi trebalo da traga za vodom u polarnim regionima.
Indija ove godine nema nove najavljene misije ka Zemljinom pratiocu, ali prošlogodišnji uspjesi su joj dali važno mjesto u svemirskoj trci. Prošlog mjeseca ova zemlja je najavila da planira izgradnju svemirske stanice do 2035. i slanje ljudi na Mjesec do 2040.
– Prethodna 2023. godina bila je dobra za istraživanje Mjeseca. Indijsko sletanje je privuklo pažnju cijelog svijeta, posebno zato što je bilo mnogo jeftinije od bilo kog američkog. Razgovor nije više o prestižu, tehnologiji, demonstraciji… već o tome kako svemir može da se iskoristi za pomoć Zemlji, ali i kakav je ekonomski potencijal. Dok zapadne zemlje vide Mjesec kao odskočnu dasku za Mars, u Kini je Mjesec jako važan i zbog folklora – rekla je dr Namrata Gosvami, profesor Državnog univerziteta Arizone, za podkast Al Džazire The Trust.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu