Politika

UZIMAJU PRESUDE KAO SA ŠVEDSKOG STOLA Ko sve ne sprovodi odluke Ustavnog suda BiH

Desetine odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine nikada nisu sprovedene. Najveći broj se odnosi na Parlament BiH, koji pojedine odluke nije sproveo čak ni 10 godina od njihovog donošenja.

UZIMAJU PRESUDE KAO SA ŠVEDSKOG STOLA Ko sve ne sprovodi odluke Ustavnog suda BiH
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

„Lakrdija pravosudnog sistema“, „švedski sto sa koga uzima ko šta hoće“, „generator krize“ ili „negacija principa“ samo su neki od „komplimenata“ kojima političari godinama časte Ustavni sud Bosne i Hercegovine.

Iako su, prema informacijama s kraja prošle godine, iz Ustavnog suda BiH saopštili da postoji 16 odluka koje nisu sprovedene, pravnici tvrde da je taj broj mnogo veći.

Najveću prašinu u javnosti podigli su slučajevi 9. januara i poljoprivrednog zemljšita, koji se tiču Republike Srpske. Međutim, postoje brojne odluke Ustavnog suda koje Parlament BiH, ali i institucije Federacije BiH, nisu sprovele čak ni nakon 10 godina, a da za to nema odgovornih.

Mostar na čekanju

Među najstarijim odlukama koje nikada nije ispoštovana svakako je ona od 26. novembra 2010, kojom je Ustavni sud proglasio neustavnim odredbe Statuta Mostara, dajući nalog Parlamentu BiH da izmjeni Izborni zakon BiH u roku od 6 mjeseci.

Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija
Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija

Uprkos tome što je Evropski sud za ljudska prava iz Strazbura naložio Parlamentu BiH da izmjeni Izborni zakon, odluka ni danas nije ispoštovana.

Među odlukama koje nije sproveo Parlament BiH je i ona iz 2013. godine, kojom je zaključeno da Zakon o platama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou BiH nije u skladu s Ustavom.

Takođe, Ustavni sud BiH je na ljeto 2017. godine utvrdio da pojedine odredbe Zakona o OBA BiH nisu u saglasnosti sa Ustavom BiH, te naložio Parlamentu BiH da odredbe izmjeni, ali to nikada nije urađeno.

Foto: Avaz/Ustupljene fotografije
Foto: Avaz/Ustupljene fotografije
Ustavni sud BiH našao se na udaru stručne javnosti

Ustavni sud BiH je 2016. zaključio da su neustavne pojedine odredbe Izbornog zakona BiH koje se odnose na izbor delegata u Dom naroda Federacije BiH, ali ni ta odluka nikada nije sprovedena.

Vlast i opozicija istog mišljenja

Parlament FBiH nije sproveo ni odluku iz 2012, kojom je utvrđeno da su neustavne pojedine odredbe Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo FBiH, kao ni odluku  da su neke odluke Zakona o izvršnom postupku FBiH suprotne pravu na pravično suđenje koje garantuju Ustav BiH i međunarodne konvencije.

Pročitajte još

Mnoge apelacije takođe nisu sprovedene, među kojima je i ona donesena još 2005, kojom je utvrđeno kršenje prava na pravično suđenje, a nije je sprovela opština Široki Brijeg.

Ako gledamo na dosadašnje izjave političara, Ustavni sud BiH jedan je od rijetkih slučajeva u kojima su saglasni i vlast i opozicija u Srpskoj, jer su mahom izjavljivali da je “Ustavni sud pod uticajem Bošnjaka, te da ga Bakir Izetbegović koristi kao mehanizam svoje politike“.

Jasno se pokazala situacija da bi probosanske snage, a to su u suštini prograđanske snage, odnosno proislamske i probošnjačke, odluke Ustavnog suda BiH uzimale kao sa švedskog stola. Uzimali bi samo ono što im se dopada, tražili bi da Tužilaštvo i visoki predstavnik kazne one koji ne provedu te odluke, a ono što se njima ne dopada – to uopše nije važno i to ne treba provoditi – rekao je nedavno medijima predsjednik Federacije BiH, Marinko Čavara.

Foto: Klix/RAS Srbija
Foto: Klix/RAS Srbija
Marinko Čavara

Uzimaju li se stvarno odluke Ustavnog suda BiH kao sa švedskog stola i zašto smo došli u situaciju da mnoge odluke nisu sprovedene, pitali smo i pravnike.

Herbez: Negativna selekcija

Advokat Predrag Herbez naglašava da nisu tačni navodi kako ima samo 16 odluka koje nisu sprovede.

Pročitajte još

– Između onih koje nisu navedene posjedujem i odluku Ustavnog Suda BiH od 30. juna 2015, koju Vlada Republike Srpske još nije provela, iako je prošlo skoro pet godina od donošenja iste. Predmetna odluka se odnosi na isplatu materijalne i nematerijalne štete porodicama poginulih boraca Vojske RS, zbog koje sam 2016. podnio Izvještaj Tužilaštvu BiH – rekao je Herbez.

Naglašava da u Krivičnom Zakonu BiH postoji zakonska odredba koja sankcioniše lica koja ne postupaju po odlukama Ustavnog suda. Međutim, zbog očite negativne selekcije u pravosuđu BiH, odluke Ustavnog suda ostaju samo mrtvo slovo na papiru.

– Osim toga, i svojom dosadašnjom praksom Ustavni Sud BiH je itekako doprineo da se  njegove odluke ne primjenjuju, jer isti samo meritorno odlučuje o političkim pitanjima i velikim finansijskim sporovima, a o pitanjima “malog čovjeka” samo donosi odluke kojim se kao nedopuštene odbacuju apelacije. Prema mojim saznanjima, ove odluke uopšte ne donose sudije, već stručni saradnici – rekao je Herbez.

Svrha Ustavnog suda BiH

On postavlja pitanje svrhe postojanja Ustavnog suda BiH.

– Što se tiče posljednje odluke, vezano za poljoprivredno zemljište RS, Skupština RS je jednostavno može staviti van snage donošenjem Zakona o neprovođenju odluka Ustavnog suda koje su protivne nacionalnim interesima RS – naglasio je Herbez.

Podsjećamo, Ustavni sud BiH čini 9 sudija, od kojih 6 sudija biraju parlamenti entiteta, Predstavnički dom FBiH bira 4, Narodna skupština Republike Srpske 2, a preostalu trojicu bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, nakon konsultacija sa Predsjedništvom BiH. Za predstavnike iz Republike Srpske najveći problem je činjenica da su dvoje sudija iz reda bošnjačkog naroda bili visoki funkcioneri SDA.

Blagovčanin: Moć u šačici ljudi

Predsjedavajući Odbora direktora Transparensi internešnal BiH i pravnik Srđan Blagovčanin naglašava da se odluke Ustavnog suda ne sprovode iz prostog razloga zato sto u BiH ne postoji podjela vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku.

Foto: Klix/Ustupljene fotografije
Foto: Klix/Ustupljene fotografije
Srđan Blagovčanin

– Sva moć je koncentrisana u rukama šačice ljudi. S obzirom na to da je to tako, nije moguće ni sankcionisati nepoštovanje odluka US. Stoga umjesto formalno proklamovane vladavine prava, mi na djelu imamo isključivo ispunjavanje uskih partikularnih interesa grupe lidera, koji imaju neograničenu moć i kontrolu nad svim granama vlasti koje bi teoretski trebale biti nezavisne – rekao je Blagovčanin.

Na pitanje kako riješiti ovaj problem odgovara da je potrebno uspostavljanje sistema podjele vlasti.

– Važno je osigurati nezavisnost Ustavnog suda kao takvog, umjesto dosadašnje prakse imenovanja stranačkih funkcionera. Naravno, bitan aspekt je sankcionisanje onih koji su odgovorni za neprovođenje odluka. Jednako tako, važno je uspostavljanje principa političke odgovornosti, a to, naravno, nije moguće bez osiguranja fer i poštenih izbora – zaključio je Blagovčanin.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije