Društvo

UZROKUJU MNOGO SLUČAJEVA PRERANE SMRTI Četiri termoelektrane iz BiH među najvećim zagađivačima vazduha u Evropi

Zastarjele termoelektrane na ugalj, njih šesnaest koje su još u pogonu u većini država zapadnog Balkana, svojim štetnim emisijama godišnje uzrokuju oko 3.000 slučajeva prerane smrti i 8.000 slučajeva bronhitisa kod djece te kao posljedicu imaju ukupne zdravstvene i ekonomske troškove između 6,1 i 11,5 milijardi evra u regiji, ali i na širem području Evrope, prema ovih dana objavljenoj studiji.

UZROKUJU MNOGO SLUČAJEVA PRERANE SMRTI Četiri termoelektrane iz BiH među najvećim zagađivačima vazduha u Evropi
FOTO: RA BOE/WIKIPEDIA

Nju su u saradnji sa stručnjacima pripremile organizacije Savez za zdravlje i okoliš (HEAL), Sandbag, Greenpeace, Mreža za klimatsku akciju (CAN Europe), Mreža za nadzor banaka srednje i istočne Evrope te Agora Energiewende, a izvršile recenziju su organizacije iz država zapadnog Balkana.

Spomenuto je istraživanje pokazalo da EU snosi većinu zdravstvenih troškova koji nastaju onečišćenjem vazduha iz zastarjelih termocentrala na Balkanu, dok se zdravstveni troškovi država u kojima elektrane djeluju iz tog naslova procjenjuju na između 1,9 i 3,6 milijardi evra, prenijela je Slovenska novinska agencija STA.

Prema rezultatima studije, samo termoelektrana Ugljevik u BiH u vazduh izbaci više sumpornog dioksida nego sve njemačke zajedno.

Termoelektrane u BiH, Srbiji, Makedoniji, Crnoj Gori, zemljama koje nisu članice EU, ali su dio njene Energetske zajednice, ispuštaju goleme količine polutanata u zrak, a osim u tim državama izazivaju ekološki, zdravstveno i ekonomski štetne posljedice i u Rumuniji, Italiji, Mađarskoj, Bugarskoj, Grčkoj i Hrvatskoj.

Dio takvog onečišćenja vazduhom dopre i do Poljske, Njemačke, Češke, Austrije, pa i Slovenije, u kojoj od posljedica takvog zagađenja godišnje prijevremeno umre 29 ljudi.

Većina termoelektrana na Balkanu je stara, neučinkovita i ispod evropskih standarda.

O tome svjedoči i podatak da je 2016. godine 16 termoelektrana na Balkanu, snage 8 gigavata, u zrak ispustilo istu količinu sumpornog dioksida kao i 250 termoelektrana u EU, ukupne snage 156 gigavata, a imale su i vrlo zabrinjavajuće emisije lebdećih čestica (aerosola) i dušikovog dioksida.

Među najvećim onečišćivačima vazduha u Evropi su, između ostalog, termoelektrana u Srbiji Kostolac A i B, Nikola Tesla A i B, te Kolubara A, zatim Ugljevik, Kakanj, Tuzla i Gacko u BiH, Bitola u Makedoniji, te Kosovo B na Kosovu, no i u EU-u je nekoliko kritičnih zastarjelih termoelektrana, poput poljskih centrala Balchatow i Adamow, bugarske termoelektrana Maritsa East 2 i rumunske termoelektrane Mintia, prenosi Hina.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu