Kultura

Valentina Milekić Kovačić povodom punoljetstva etno grupe „Trag“: Ovu godinu smo dočekali pjesmom sa novog albuma

Etno grupa „Trag“ povodom punoljetstva koje proslavlja ove godine, pripremila je raznovrstan program i niz saradnji sa umjetnicima različitih profila.

Valentina Milekić Kovačić povodom punoljetstva etno grupe „Trag“: Ovu godinu smo dočekali pjesmom sa novog albuma
FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA

Odmah nakon objavljivanja prvog spota sa novog albuma, uslijedila je jedna interesantna izložba fotografija kroz koje su njihovi prijatelji, poznati banjalučki fotografi, izrazili svoj susret sa muzikom ove grupe. Izložbu su otvorili serijalom fotografkinje Tee Jagodić, a najavili su još četiri.

O njihovim planovima, kao i dogogodišnjem radu grupe „Trag“, razgovarali smo sa Valentinom Milekić Kovačić, umjetničkim rukovodiocem grupe.

Po čemu je sprecifična etno muzika koju njeguje grupa „Trag“?

Terminološki je teško odrediti muziku kojom se mi bavimo, pa je nazivaju etno, fjužn, „world music“ itd. Ja bih rekla da je „Trag“ ansalbl koji njeguje tradicionalnu muziku Balkana kombinujući je sa savremenim formama i drugačijim žanrovima. Naš cilj je da pronađemo stare, već pomalo zaboravljene narodne pjesme i obradimo ih kroz neobične aranžmane, te donesemo na nov način današnjoj publici. Takođe i da popularizujemo ovaj tip muzike kod mladih ljudi.

Kako je ovaj tip muzike prihvaćen na našim prostorima?

Kada smo počinjali ova muzika nije bila popularna u našoj zemlji, čak su postojale predsrasude prema ovakvom tipu muzike. Nas desetak mladih entuzijasta i zaljubljenika u narodni melos prkosilo je modernim trendovima naših generacija i slušalo muziku koja je u to vrijeme smatrana zastarjelom i prevaziđenom. Vjerujemo da ova muzika i uopšte naša narodna baština ima nevjerovatan potencijal i vrijednost kojom treba da se predstavimo svijetu. Stajalo nas je mnogo muke, rada, istraživanja i koncertiranja da ljudi uopšte daju priliku ovakvoj muzici, ali kad jednom otvore srce za nju, onda joj se vraćaju uvijek jer se ona i u današnje vrijeme, kada je sve instant i krtkotrajno, odupire svojom univerzalnošću i svevremenošću.

Objavili ste prvu pjesmu sa novog albuma. Recite nam više o ovom albumu?

„Tvojte očo, Leno, mori“ je prva pjesma sa novog albuma koju smo objavili i za koju smo uradili video spot. U želji da nova godina bude ljepša od prethodne, da je dočekamo raspjevano i veselo, promociju smo simbolično zakazali uveče 31. decembra. „Tvojte oči, Leno, mori“ je tradicionalna pjesma iz Makedonije, prepuna čežnje i sevde. Lik Lene u našem spotu tumači Martina Martić iz Mostara kroz svoj virtuozni ples na svili. Spot je radila mlada ekipa, na čelu sa rediteljem Boškom Krljašem.

Na albumu „Trag i prijatelji“ radili smo strpljivo i predano gotovo pet godina. Na njemu je 13 pjesama iz različitih dijelova Balkana. Mi smo, kao i uvijek, najponosniji na one iz naših krajeva. Ovoga puta to su pjesma „Kad zapjevam ja i seja mila“ iz Kninske Krajine i „Ajmo moje seje poigrati“ iz Sanskog Mosta. Gosti na albumu su kompozitor Mladen Matović, profesor klarineta i bubnjar Dejan Trkulja, violinista Marko Zoranović, kavalista Miloš Jakovljević, tamburaš Luka Stijaković, oktet Istočnik.

Kada možemo očekivati da čujemo i ostale pjesme?

Trenutno su u pripremi još dva spota, koja će, ako Bog da, na proljeće biti objavljeni. Prvi je za crnogorsku pjesmu „Oj đevojko Milijana“, na kojoj je naša gošća jedna nevjerovatna djevojka, guslarka Bojana Peković iz Kruševca, koja trenutno studira etnomuzikologiju u Helsinkiju. Već je napisan scenarij i za pjesmu „Tamna noći“, na kojoj nam gostuje veoma talentovani i poznati perkusionista iz grada Alepa u Siriji, Hadi Hrekes. Prvobitno smo njegovu sestru Hildu koja već godinama živi u Banjaluci pozvali kao gošću na albumu, s obzirom na to da smo u sirijskoj tradicionalnoj muzici pronašli gotovo iste arhetipove kao u tekstovima i melodiji naših pjesama. Hilda je to na jedan nevjerovatan način sve povezala sa vizantijskim pojanjem i tom vrstom tradicije koja nam je zajednička. Nakon gostovanja na albumu, Hilda se udomaćila i sad je već tri godine u „Tragu“.

Jedna od vaših saradnji bila je sa „Beogradskim sindikatom“, recite nam više o tome?

Kada su momci iz BS predložili saradnju, prilično sam se iznenadila. „Trag“ je navikao da radi, kako se to danas kaže, „fuziju“ različitih žanrova i da tradicionalni melos i ritmove kombinuje za drugačijim formama, ali hip-hop je ipak nešto što je na pravi pogled djelovalo nespojivo sa ovim što mi radimo. Međutim, kada sam čula tematiku pjesme, više nije bilo dvojbe. Dugo smo radili i brusili pjesmu, gledali smo da je očistimo od dnevne politike i da se držimo univerzalnih poruka i vrijednosti. Nismo željeli huškačku pjesmu, nego onu koja će ispričati istinu o stradanju srpskih civila i svetinja na Kosovu, te odnijeti u svijet drugačiju sliku o našem narodu koji je nepravedno stigmatizovan.

Ko sve čini etno grupu „Trag“?

Pored trenutnih deset članova koji u ovom trenutku aktivno stvaraju i koncertiraju, „Trag“ je suštinski velika muzička porodica koju čine i mnogi drugi koji su na različite načine bili dio ove priče. Različita dinamika života, poslovi, porodične priče, pa i interesovanja uticala su na to da se članovi mijenjaju, ali tri pjevačice su tu već punih 18 godina, a postoje i članovi koji sviraju gotovo 15 godina. Interesantno je da je naša muzička porodica u skorije vrijeme postala bogatija za cijelu novu generaciju malih „Tragača“. U posljednje tri godine stiglo je sedam beba, a uskoro očekujemo još dvije. Inspirisani ovim lijepim događajima 2018. smo napravili tematski serijal fotografija pod nazivom „Djeca nam se rađala“, koji je svoje mjesto našao u Nacionalnoj reviji Srbije.

FOTO: ZLATKO ALEKSIĆ
FOTO: ZLATKO ALEKSIĆ

O etno grupi „Trag“

Grupa „Trag“ postoji već 18 godina i za to vrijeme snimili su dva albuma „Zvuci Balkana“ i „Zavještanje“ i održali preko 600 koncerata širom svijeta. Svake godine dobijaju mnogobrojne pozive iz zemlje i regiona, ali i iz udaljenih krajeva svijeta, da održe koncerte. Kako kažu, na koncertima nastoje da prikažu bogatu kulturnu baštinu balkanskih naroda, u prvom redu srpskog, kroz inventivne i moderne aranžmane narodnih pjesama. Svih ovih godina njihova misija je ista – pronaći i od zaborava otrgnutni stare, već zaboravljene pjesme i donijeti ih na jedan nov način koji je prihvatljiv i zanimljiv i u današnjem vremenu.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu