Politika

Vanredni izbori i kazne od 30.000 KM: Kakve izmjene Izbornog zakona predlaže CIK

Centralna izborna komisija BiH će Paralmentu BiH uputiti svoj prijedlog za izmjene i dopune Izbornog zakona BiH, kojim je predviđena mogućnost raspisivanja vanrednih izbora, ali i izričita zabrana istovremenog obavljanja ministarske i poslaničke funkcije.

Vanredni izbori i kazne od 30.000 KM: Kakve izmjene Izbornog zakona predlaže CIK
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

CIK predlaže da se u zakon uvede načelo redovnog održavanja izbora, po kojem mandat zakonodavne skupštine ne smije biti duži od pet godina. U CIK-u se zalažu i za poštovanje diobe vlasti i nespojivosti funkcija, kako se ne bi dešavalo da godinama isti ljudi budu i poslanici i ministri.

Posjećamo, takva je situacija bila i na nivou Bonse i Hercegovine i u Fedraciji BiH nakon opštih izbora 2018.

– Ako ministar u Savjetu ministara BiH, ili u Vladi RS ili FBiH, na izborima osvoji poslanički mandat, ima rok od 90 dana da se odrekne jedne od ovih funkcija. Ako to ne uradi, CIK će mu oduzeti poslanički mandat – navodi se u izmjenama Izbornog zakona, koje predlože CIK.

FOTO: SRNA
FOTO: SRNA
Članovi CIK BiH

Ako političar, koji je delegat u Domu naroda na novu BiH ili u Federaciji BiH, ili u Vijeću naroda RS, bude izabran za poslanika, dužan je da u roku od tri dana obavijesti CIK za koju se funkciju odlučio. Ako to ne učini neće mu biti dodijeljen mandat, koji je osvojio na izborima.

Ako se desi da jedan političar ima funkciju u drugoj državi, a pobijedi na izborima u BiH, on ima rok od dva dana da se opredijeli koji će mandat zadržati, a kojeg se odreći.

CIK predlaže i da se propiše mogućnost odgađanja redovnih izbora, ako se oni, zbog vanrednih okolnosti, ne mogu održati prve nedjelje u oktobru. Po tom rješenju CIK bio bio dužan da „zakašnjele“ izbore, raspiše najkasnije 90 dana od dana prestanka vanrednih okolnosti.

Po inicijativi CIK-a u BiH bi, po prvi put, bilo moguće raspisati vanredne izbore.

– Ukoliko je neko izabrano tijelo raspušteno u skladu sa ustavom, Centralna izborna komisija BiH donosi odluku o raspisivanju vanrednih izbora.  Mandat izabranih zvaničnika na vanrednim izborima trajao bi četiri godine – navodi se u prijedlogu.

CIK predlaže stalnu edukaciju članova biračkih odbora i osnivanje Centra za edukaciju pri CIK-u.

Za izbor članova biračkih odbora, koji se po važećem zakonu biraju na prijedlog stranaka i kandidata koji učestvuju na izborima, CIK predlaže dva rješenja. Jedno je izbor članova biračkih odbora na osnovu javnog konkursa.

Po drugom rješenju članove biračkih odbora bi i ubuduće predlagale političke partije, ali samo one koje imaju odbornike ili poslanike u aktuelnim sazivima skupštine i parlamenata.

Pročitajte još

CIK predlaže i da se objavljuju izvodi iz Centralnog biračkog spiska, na način na koji bi se spriječile zloupotrebe sa prijavama za glasanje u inostranstvu putem pošte. Preloženo je i da se matični uredi obavežu da u roku od sedam dana dostavljaju podatke o smrti građana starijih od 18 godina. Na ovaj način pokušalo bi se stati u kraj praksi da pokojnici glasaju na izborima.

Po ovoj inicijativi uveo bi se i instutut ranog glasanja, za građane koji iz opravdanih razloga, recmo zbog odlaska na liječenje,  na dan izbora neće biti u svom mjestu prebivališta.

– Ovakva praksa već postoji u Danskoj, Sloveniji, na Islandu i u još nekim državama – navode u CIK-u.

Prijava za ovjeru političke stranke ili nezavisnog kandidata, prema prijedlogu CIK-a bi se podnosila elektronski. Kako je navedeno u obrazloženju, na ovaj način bi se omogućila efikasnija provjera podataka i validnosti potpisa podrške.

CIK predlaže i veći broj potpisa podrške za kandidovanje. Kandidat za člana Predsjendištva BiH bi trebalo da priloži 7.000 potpisa, koliko je potrebno i za kandidaturu za Parlament BiH. Za kandidovanje parlament Federacije BiH i  Narodu skupštinu RS potrebno je 5.000 potpisa. Za kandidovanje na lokalnim izborima potrebno je skupiti od 100 do 500 potpisa, u zavisnosti od veličine opštine ili grada. Za opštine koje imaju manje od 1.000 upisanih birača, za kandidaturu valja skupiti potpise pet odsto birača.

Veće kazne

Centralna izborna komisija predlaže i povećanje novčanih kazni, koji izriče CIK zbog kršenja propisa. Tako bi maksimalna kazna sa sadašnjih 10.000 KM, bila povećana na 30.000 KM.

Sud BiH bi kao i do sada bio dužan da u roku od dva dana  donosi odluke po žalbama na odluke CIK, ali bi mu se nametnula i obaveza da blagovremeno objavljuje informacije o tim odlukama.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Po zakonu koji predlaže CIK, bila bi zabranjena takozvana funkcionerska kampanja, odnosno nosiocima javnih funkcija bilo bi zabranjeno korištenje javnih resursa u svrhu kampanje, odnosno promocije političke stranke.

Ukoliko bi prijedlog CIK-a bio usvojen u Parlamentu BiH, to bi značilo da bi u BiH konačno bila jasno propisana zabrana govora mržnje. Takođe, bila bi definisana odgovornost za istupanje na društvenim mrežama i onlajn medijima.

– U izbornom procesu je kandidatima i stranka, ali i svima koji učestvuju u izbornoj administraciji zabranjeno širenje govora mržnje objavljivanjem slika, simbola, audio i video zapisa, SMS poruka, i poruka putem internet komunikacije, socijalnih mreža i mobilnih aplikaciija – navodi se u inicijativi.

CIK se zalaže i za izričitu zabranu  zloupotrebe djece u političke svrhe.

U CIK-u smtraju da broj mandata za koje se glasa mora biti proporcionalan broju birača u izbornim jedinicama.

– Narodna skupština RS, Parlament Federacije BiH i Parlament BiH dužni su da svake četiri godine preispitaju broj mandata po izbornim jedinicama. Ukoliko to ne urade, Centralna izborna komisija BiH je ovlaštena da posebnom odlukom izvrši preraspodjelu mandata – navodi se u prijedlogu CIK-a za izmjenu Izbornog zakona BiH.

CIK predlaže i novu odredbu kojim se obvezuju mediji da objave informacije o vlasništvu nad medijima. Jasnije se definiše i njihova obaveza izbalansiranog izvještavanja i jednakog pristupa svim političkim subjektima, kao i obaveza da daju jednaku šansu za predstalvjanje kandidatima oba pola.

Precizira se i da se zabrana preuranjene kampanje  ne odnosi samo na oglašavanje u štampi, na radiju i televiziji,  nego i na onlajn medije, društvene mreže ili bilo koji drugi oblik javnog oglašavanja.

– Politički subjekt je dužan u roku od 15 dana od dana izbora osigurati uklanjanje svih oglasa, plakata, postera i drugog sličnog materijala koji su korišteni u svrhu izborne kampanje – navodi se u prijedlogu CIK-a.

Navodi se i da je neophodno izraditi prečišćeni tekst Izbornog zakona BiH.

– S obzirom da bi Izborni zakon BiH, zajedno sa ovim izmjenama i dopunama, bio mijenjan 25 puta, CIK predlaže da se utvrdi službeni prečišćeni tekst ovog zakona – navodi se u inicijativi Centralne izborne komisije BiH za izmene i dopune Izbornog zakona BiH.

Kad kandidat umre

Razjašnjeno je i kako postupiti ako kandidat za načelnika opštine ili gradonačelnika iznenada umre. Ako se to desi prije dana izbora, stranci bi bila data mogućnost da, u roku od 48 sati, predloži novog kandidata. Ukoliko bi kandiat preminuo dan uoči izbora ili na dan izbora, organozovali bi se odloženi izbori u toj lokalnoj zajednici. – Ako kandidat koji pobijedi na izborima za načelnika ili gradonačelnika umre prije uručivanja mandata, CIK bi raspisao prijevremene izbore – navodi se u inicijativi CIK-a za izmene Izbornog zakona BiH.

Prihvati notifikacije