Svijet

VASKRS U EGIPTU Zašto Kopti, pravoslavci koji žive usred arapskog svijeta, časte muslimane slatkišima (FOTO)

Liturgija i pričest nakon dugog posta, pa šarena jaja kao simbol vaskrsenja i svečani ručak za porodičnom trpezom.

Kairo koptska crkva ikona
FOTO: MILKICA MILOJEVIĆ/RINGIER

Na ovaj način se ove nedjelje Vaskrs proslavlja ne samo u Banjaluci, Beogradu i Moskvi, nego i u Aleksandriji i Kairu, usred Egipta, najmnogoljudnije arapske muslimanske zemlje.

Pravoslavni Kopti, drevni narod, koji je, uprkos brojnim izazovima, svoju vjeru sačuvao gotovo 2.000 godina, čini oko 10 odsto stanovništva Egipta.

Koptske crkve u Aleksandriji, Kairu i drugim gradovima Egipta mjesta su okupljanja pravoslavaca, ali i magnet za turiste iz cijelog svijeta. Jer, i ove crkve, kao i antičke piramide, na svoj način, ispisuju istoriju Bliskog istoka, sjeverne Afrike i Mediterana.

Liturgija na prastarom jeziku

U crkvu Svetog Marka u elitnom naselju Madi u Kairu turisti ne zalaze često. Ovo je jedna od novijih koptskih bogomolja, sagrađena prije samo 70 godina, i ne nalazi se na uobičajenoj turističkoj ruti glavnog grada Egipta.

Među vjernicima, koji redovno pohode ovu crkvu, mnogo je mladog svijeta. Simpatična studentkinja Hana, na odličnom engleskom, objašnjava da je krštena u ovoj crkvi.

Kairo koptska crkva
FOTO: MILKICA MILOJEVIĆ/RINGIER

– U Kairu ima mnogo starijih koptskih pravoslavnih crkava, ali ova je moja parohijska crkva i ovdje je moj duhovni dom – kaže Hana.

Hana, kao i drugi pravoslavni Kopti, govori arapski. To joj je maternji jezik. Koptski jezik, jedan od najstarijih na planeti, sačuvan je samo još u liturgijskoj upotrebi. Hana priznaje da baš i ne razumije molitve koje sveštenici izgovaraju na koptskom.

U ovoj, kao i u drugim koptskim pravoslavnim bogomoljama u Kairu, vjernici se okupljaju češće petkom nego nedjeljom. Egipat je islamska zemlja i nedjelja je ovdje radni dan.

Naravno, Vaskrs je izuzetak. Najveći hrišćanski praznik koptski pravoslavci, kao i srpska, ruska, grčka, bugarska i etiopska pravoslavna crkva, slave po starom kalendaru. I po starim običajima.

U dane Vaskrsa Kopti se pozdravljaju riječima “Ekrestos Anesti – Alisos Anesti”, što, pogađate, zanči: Hristos vaskrse, vaistinu vaskrse!

Potomci starih Egipćana

Osam dana prije Vaskrsa slave Lazarevu subotu, praznik u srpskim krajevima poznat i kao Vrbica. I dok Srbi pravoslavci na taj dan u hramove unose mlade, tek olistale grane vrbe, Kopti u crkve donose palmino lišće, od kojeg kasnije prave „krune“ svojoj djeci.

Ali, Kopti imaju i neke običaje kakvih nema u drugim pravoslavnim zajednicama. Jedan od njih je kupovanje nove odjeće, koju prvi put oblače za Vaskrs. Takođe, ustalio se običaj da svoje komšije muslimane o Vaskrsu časte slatkišima. To je izraz vjerske tolerancije i srdačnih dobrosusjedskih odnosa.

Kairo koptska pravoslavna crkva enterijer
FOTO: MILKICA MILOJEVIĆ/RINGIER
Kairo muzej koptske kulture kutak za odmor
FOTO: MILKICA MILOJEVIĆ/RINGIER
Kairo Crkva Svetog Đorđa
FOTO: MILKICA MILOJEVIĆ/RINGIER
Kairo Crkva Svetog Đorđa
FOTO: MILKICA MILOJEVIĆ/RINGIER

Odmah nakon Vaskrsa pravoslavni Kopti obilježavaju Dan proljeća. Ovaj običaj vuče korijene još iz antičkog Egipta, kada su s buđenjem proljeća u dolini Nila održavani festivali s molitvama bogovima za dobru godinu i bogatu žetvu.

Ovi običaji, ali i brojni drugi izvori, upućuju na to da su Kopti potomci starih Egipćana i starosjedioci u ovoj danas arapskoj zemlji: nešto poput Indijanaca u Americi.

O bogatoj istoriji koptskog naroda malo se zna, a pažnju svjetske javnosti privuku samo kada su žrtve terorističkih napada islamskih ekstremista.

Pročitajte još

Malo svjetlosti u taj mrak neznanja unijeli su pojedini srpski i hrvatski istoričari i teolozi.

Odvojili se od hrišćanskog mejnstrima

O Koptima, kojih danas širom svijeta ima oko 20 miliona, od čega njih najmanje osam miliona živi u svojoj postojbini, Egiptu, 2019. je detaljno pisala grupa autora u časopisu „Gradac“ iz Čačka. Smatra se da je to najsveobuhvatnije izdanje o Koptima napisano na srpskom jeziku.

Priređivač, dr Aleksandar Raković, i njegovi saradnici objašnjavaju da su Kopti u dolini Nila živjeli i u doba faraona. Svoju crkvu su osnovali u prvom vijeku nove ere, pod vođstvom apostola Marka, tako da je Koptska pravoslavna crkva jedna od najstarijih hrišćanskih crkava u svijetu.

Ipak, koptski pravoslavci ne pripadaju istoj „porodici“ crkava kao srpska ili ruska pravoslavna crkva. Kopti su monofiziti: za njih je Hristova priroda samo božanska, dok drugi pravoslavci smatraju da je Spasitelj bogočovjek, da ima istovremeno i ljudsku i božansku prirodu.

Po toj osnovi, Kopti pravoslavci su se od „hrišćanskog mejnstrima“ odvojili još u petom vijeku naše ere, dakle pola milenijuma prije „velikog raskola“, nakon kojeg su Pravoslavna i Rimokatolička crkva krenule svaka svojim putem.

Ali, to ne znači da Kopti i drugi pravoslavci nisu braća. Koptska pravoslavna crkva je izuzetno tolerantna i prijateljski nastrojena, a i iz Srpske pravoslavne crkve sve su češće poruke o „razlikama koje nisu nepremostive“.

Spas u znanju

Sa ozbiljnim problemima Kopti se suočavaju u sedmom vijeku, nakon arapske, islamske invazije na Egipat. Tada su s jedne strane suočeni sa strašnim pritiscima za islamizaciju i arabizaciju, ali su s druge strane novi vladari nastojali da sačuvaju Kopte, i to iz čiste računice.

U svom djelu „Hrišćani u zemljama islama“ franjevački teolog Marinko Pejić podsjeća na jedan hadis proroka Muhameda, koji kaže: „Budite dobrohotni prema Koptima u Egiptu, u njima ćete naći dragocjene saradnike za borbu protiv vaših neprijatelja“.

U prvim godinama poslije osvajanja, muslimani su pokazali velik stepen tolerancije prema hrišćanima, koji su u to vrijeme bili ogromna većina u Egiptu. Jer, oni su znali ono što osvajači nisu: da upravljaju administracijom i sistemima za navodnjavanje i da prikupljaju poreze.

Tada je, kao i mnogo puta tokom njihove duge istorije, znanje spasilo Kopte. I danas ovaj narod cijeni obrazovanje. Prema nekim izvorima, Kopti čine 20 odsto svih učenika i 30 odsto studenata na univerzitetima u Egiptu, iako ih u ukupnom stanovništvu ima oko 10 odsto.

Ali, arabizacija i islamizacija je, tokom vijekova, ipak uzela danak. Mnogi Kopti su promijenili vjeru i danas su njihovi potomci Arapi islamske vjeroispovjesti.

Tamnoputi Isus

I oni koji su sačuvali pravoslavnu vjeru i etnički identitet izgubili su svoj jezik. Koptski jezik, koji je, prema pisanju dr Dragane Janjić, posljednji stadijum razvoja starog egipatskog jezika, obogaćenog grčkim iz doba Aleksandra Makedonskog, danas se koristi samo u crkvi.

Čak i u liturgiji sve više dominira arapski, koji je govorni jezik današnjih Kopta.

Kako ističe dr Aleksandar Đakovac, još od 10. vijeka koptski pisci i jerarski Koptske pravoslavne crkve sve češće pišu na arapskom. Ispostavilo se da je proces, koji je tada započeo, bio nepovratan.

Ipak, koptiski jezik je dao veliki doprinos napretku nauke. Na osnovu koptskog jezika, francuski lingvista Šampolion je otkrio ključ za dešifrovanje hijeroglifa i tako otvorio prozor s pogledom na hiljadugodišnju istoriju starog Egipta.

Za razliku od jezika, koji je utihnuo, Koptska pravoslavna crkva je opstala i u svojim njedrima sačuvala mnoga kulturna blaga. Među njima se ističu stare koptske ikone, danas pohranjene u vodećim muzejima u Kairu, uključujući i impresivni Nacionalni muzej egipatske civilizacije.

Na tim ikonama, za razliku od onih evropskih, pa čak i vizantijskih, Isus je prikazan kao tamnoputi dječak, a Sveta porodica je ovjekovječena u podnožju egipatskih piramida.

Butros Butros Gali

Planetarno najpoznatiji Kopt je diplomata Butros Butros Gali, koji je bio generalni sekretar Ujedinjenih nacija od 1992. do 1996. godine, u doba jugoslovenskih ratova.

Butros Gali
FOTO: JUAN M. ESPINOSA/EPA

Ostaće upamćen kao čelnik UN koji se opirao dominaciji SAD, ali je upravo SAD stavila veto na njegov reizbor, tako da nije dobio drugi mandat na čelu Svjetske organizacije.

U Srbiji i Republici Srpskoj je doživljavan kao „prijatelj“ Srba, ne toliko zbog politike, koliko zbog činjenice da je bio pravoslavac.

Muzej koptske kulture

Blago koptske kulture rasuto je po muzejima i bibliotekama širom svijeta, ali najviše artefakata, koji svjedoče o istoriji ovog drevnog naroda, može se vidjeti u Muzeju koptske kulture u Kairu.

Kairo muzej koptske kulture
FOTO: MILKICA MILOJEVIĆ/RINGIER

Muzej je osnovan 1908. godine i nalazi se u Religijskom kompleksu, kvartu koji zovu i Koptski Kairo.

Tu je sačuvano oko 15.000 predmeta iz različitih epoha, a posebno su zanimljive ikone, koje svjedoče o počecima hrišćanstva.

U ovom muzeju ima i umjetničkih djela i predmeta koji svjedoče o ranoj istoriji grada Kaira, koji je, kakao se vjeruje, osnovan upravo na lokaciji koja se danas zove Koptski Kairo.

Simbol besmrtnosti

Ankh
FOTO: SHUTTERSTOCK

Jedan od simbola Kopta, koji je čest motiv na nakitu i suvenirima, jeste „koptski krst“ ili ankh.

O porijeklu ovog krsta, koji je stariji od hrišćanstva, postoje različita tumačenja. Većina egiptologa je saglasna da je ovaj krst, u stvari, hijeroglif za život i da je još u antičkom Egiptu bio simbol besmrtnosti, odnosno jedinstva neba i zemlje.

Tri crkve Svetog Marka

Najviše koptskih bogomolja posvećeno je apostolu Marku, što nije čudno, jer je on utemeljitelj Koptske pravoslavne crkve. Samo u Kairu su aktivne tri koptske crkve Svetog Marka, što često zbunjuje turiste.

Pored sabornog hrama u starom dijelu Kaira, u elitnom naselju Madi postoje još dvije koptske crkve Svetog Marka: jedna je orijentalno pravoslavna, a druga katolička.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu