Oni su masakrirali Ukrajinci tokom Drugog svjetskog rata, a sve u pozadini tijesne predsjedničke trke na kojoj je pobijedio Karol Navrocki, nacionalista koji se protivi članstvu Kijeva u Evropskoj uniji.
Poljski parlament odobrio je prošle nedjelje novi državni praznik 11. jula, za komemoraciju žrtava “genocida” počinjenog od strane ukrajinskih nacionalističkih grupa u Drugom svjetskom ratu. Taj datum obilježava tzv. “Volinsku krvavu nedjelju”, kada je tokom operacije ukrajinskih odreda smrti 1943. ubijeno hiljade civila u naseljima širom Volinske oblasti, koja se danas uglavnom nalazi u Ukrajini i poznata je kao Volin. Procjenjuje se da su ukrajinski nacionalisti ubili 40.000-100.000 Poljaka u pokušaju da obezbijede da Volin ne postane dio poslijeratne Poljske.
“Imamo zajedničkog neprijatelja”
Ukrajinsko Ministarstvo spoljnih poslova kritikovalo je ovaj potez, navodeći da odluka da se obilježi “takozvani genocid” narušava “dobrosusedske odnose između Ukrajine i Poljske”, prenosi britanski “Telegraf”.
1️⃣Większe otwarcie rynku ukraińskiego dla polskich firm, które chcą wziąć udział w odbudowie i modernizacji Ukrainy.2️⃣Transfer wiedzy do Polski w zakresie budowania odporności regionów.3️⃣ Przekazanie know-how w zakresie polskiego modelu zarządzania funduszami, który ułatwi… pic.twitter.com/TIdNGQBZAR
— Katarzyna Pełczyńska (@Kpelczynska) May 20, 2025
– Poljaci ne treba da traže neprijatelje među Ukrajincima, a Ukrajinci ne treba da traže neprijatelje među Poljacima. Imamo zajedničkog neprijatelja – Rusiju – navodi se u saopštenju”.
“Telegraf” dodaje da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obilježio masakr polaganjem vijenca, ali da je nazivanje ubistava “genocidom” i dalje sporno pitanje između dvije zemlje. Nekoliko vodećih poljskih političara u prošlosti je signaliziralo da je priznavanje masakra kao “genocida” preduslov da Poljska podrži članstvo Ukrajine u EU.
– Želimo da se Ukrajina razvija, ali ne možemo da ostavimo bez nadzora ranu koja nije zacijelila – rekao je prošle godine tadašnji zamjenik premijera Vladislav Kosinjak.
“Imamo pravo da pričamo o tome”
Navrocki je 30. maja, posljednjeg dana predsjedničke kampanje, položio cvijeće na spomenik koji dugo izaziva kontroverze.
Statua visoka 14 metara, koja obilježava Volinski masakr, prikazuje okrunjenog orla, simbol Poljske, sa krstom isiječenim iz njegovih grudi. U tom krstu, tijelo djeteta je nabodeno na trozubac koji predstavlja ukrajinski grb. Statua je otkrivena u julu 2024. u Domostavi, selu kod granice sa Ukrajinom. Prije toga je više drugih gradova – uključujući Žešov, Torunj i Stalovu Volu – odbilo da je postavi kako ne bi narušili odnose sa Ukrajinom.
– Volinski masakr bio je okrutan zločin. Imamo pravo da pričamo o tome. Imam pravo da pričam o tome kao predsjednik Instituta za nacionalno sjećanje i imaću to pravo kao predsjednik Poljske – rekao je tada Navrocki.
Zelenski je nakon izbora u Poljskoj čestitao Navrockom pobjedu.
– Poljska, koja čuva snagu svog nacionalnog duha i svoju vjeru u pravdu, bila je i ostaje stub regionalne i evropske bezbjednosti, kao i snažan glas u odbrani slobode i dostojanstva za svakoga – naveo je u postu.
Navrocki je odgovorio oprezno sljedećeg dana.
– Dragi predsjedniče Zelenski, hvala vam na vašoj poruci. Radujem se nastavku partnerstva naših zemalja, zasnovanog na međusobnom poštovanju i razumijevanju. Vjerujem da je za to potrebna ne samo dobra komunikacija, već i rješavanje dugotrajnih istorijskih pitanja – naveo je on.
Još prije nego što je izabran za predsjednika, Navrocki je bio protiv ulaska Ukrajine u NATO i EU. On vjeruje da podrška Varšave treba da zavisi od toga da li će Ukrajina da nadoknadi Volinski masakr, što bi moglo da uključi i ekshumaciju poljskih žrtava, prema “Al Džaziri”.
U nedjelju je Navrocki ponovio da je protiv pristupanja Ukrajine EU, navodeći da Poljska mora da podrži Kijev sa strateške i geopolitičke tačke gledišta. Takođe je rekao da smatra da je “Rusija najveća prijetnja cijelom regionu”. Prema njegovim riječima, Poljska bi sa jedne strane trebalo da podrži Ukrajinu u sukobu sa Rusijom, ali bi Kijev trebalo da shvati da i druge zemlje imaju svoje interese.
Bezbjednosni i sporazum o saradnji
Poljska je bila jedna od najglasnijih u svojoj podršci Ukrajini od početka ruske invazije 2022. i dvije zemlje su 2024. potpisale bezbjednosni sporazum, koji uključuje mjere o obuci “ukrajinske legije” u Poljskoj i utvrđuje planove za obaranje ruskih raketa i dronova iznad Ukrajine koji se kreću ka poljskom vazdušnom prostoru.
A krajem maja ove godine potpisale su sporazum o saradnji na nivou regionalne politike, prema kojem će, kako navodi poljski portal Notesfrompoland.com:
Poljska podržati Kijev u pripremi pregovora za pridruživanje EU u okviru regionalne politike i koordinacije strukturnih instrumenata
Zašto su narušeni odnosi između Poljske i Ukrajine?
Do toga je došlo zbog neslaganja oko politika EU koje favorizuju ukrajinsku poljoprivredu, sa protestima poljskih poljoprivrednika na granici sa Ukrajinom. Brisel je takođe ukinuo tarife na ukrajinsko žito, iako je ovaj bescarinski režim trebao da se okonča 5. jula, navodi “Telegraf”.
Jedno istraživanje je pokazalo da preko 80 procenata Poljaka podržava poljoprivrednike.
Tu je i pitanje ukrajinskih izbjeglica u Poljskoj, koja je nakon početka invazije prihvatila više od milion njih. Ali, mnogi se sada žale na značajan porast antiukrajinskog raspoloženja u zemlji posljednjih mjeseci.
Prema anketi Centra Mjeroševski, u januaru ove godine je 51% Poljaka je reklo da ukrajinske izbjeglice dobijaju previše podrške. Skoro polovina ispitanika rekla je da bi trebalo riješiti teška istorijska pitanja kako bi se poboljšali odnosi. Prema anketi CBOS-a u februaru, svega 30 odsto Poljaka ima pozitivan stav prema Ukrajincima, a 38% negativan.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu