Udar na ekonomije bio bi dramatičan.
Multilateralne institucije poput STO nisu od posebnog interesa za Trampa, jer misli da se protive interesima Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
– On dugotrajnu potragu za kompromisima u međunarodnim organizacijama smatra čistim gubljenjem vremena – rekao je bivši njemački ambasador u Pekingu Mihael Šefer za DW.
Dva potpuno različita pogleda na svijet toliko se razlikuju da bi se prvi mandat Donalda Trampa, gledajući iz današnje perspektive, njegovim trgovinskim partnerima mogao činiti sasvim bezazlenim.
Potpuno različit pogled na svijet
– Mislim da imamo potpuno različitu filozofiju o tome kako funkcioniše međunarodna zajednica. Evropa je najbolji primjer grupe vrlo heterogenih država koje su tokom mnogih vijekova bile upletene u sukobe i ratove – objasnio je on.
Evropska zajednica osnovana je kako bi se taj začarani krug ratova i sukoba prekinuo.
– Stvoren je sistem pravila s međusobnim obavezama i pravima, koji nije smjernica samo Evropljanima, nego i svim ostalim organizacijama – dodao je njemački diplomata.
To važi za ponašanje država u spoljnopolitičkom, bezbjednosnom i privrednom smislu. Ali kod Trampa stvari funkcionišu sasvim drugačije.
– Njegova politika America First znači da se, što je više moguće, sklapaju sporazumi sa trgovinskim partnerima putem direktnih pregovora, pri čemu on ima prednost zahvaljujući snazi SAD – naveo je on.
Sumorne perspektive za manje zemlje
Prijeti li time kraj međunarodnog poretka kakvog poznajemo? To bi imalo posebno dramatične posljedice za manje zemlje globalnog juga, ocjenjuje Heribert Diter, stručnjak za trgovinu iz Fondacije za nauku i politiku. Prema njegovim riječima, budućnost multilateralnog svjetskog poretka visi o koncu.
– Nakon raspada Sovjetskog Saveza vjerovali smo da je moguće nadnacionalno rješavanje problema. Ali to više nije moguće u eri geopolitičkog blokovskog formiranja. STO je u zaista teškom razdoblju, ona je sjenka same sebe. Iako još uvijek postoji, više nema funkcionalan mehanizam za rješavanje sporova. Zato su perspektive za multilateralni trgovinski poredak zaista sumorne i mračne – istakao je Diter.
Ekonomistkinja Peni Goldberg sa Univerziteta Jejl rekao je da se multilateralizam povlači ocjenivši da se Svjetska trgovinska organizacija nalazi se u krizi.
Scenario užasa – Slom STO
Za trgovinske stručnjake slom Svjetske trgovinske organizacije imao bi vidne posljedice i za velike aktere.
Na primjer, privreda Evropske unije bi raspadom STO bila pogođena četiri puta jače nego američkim carinama. To je rezultat zajedničke studije Instituta za svjetsku ekonomiju iz Kila i Austrijskog instituta za ekonomska istraživanja.
– Posljedica bi bio pad stvarnog BDP Evropske unije za oko 0,5 odsto. Njemačka bi bila pogođena više, SAD nešto manje. Međutim, najveće gubitke bi imala Kina – stoji u analizi objavljenoj neposredno prije američkih izbora.
Naučnici navode da ako bi se svet raspao na geopolitičke blokove pod vođstvom SAD ili Kine, gubici za EU bili bi znatno veći, a za Kinu još veći. U ekstremnom slučaju bi kineski BDP mogao kratkoročno da padne za oko šest odsto, njemački za 3,2 procenta, dok bi SAD bio manje pogođen (-2,2 odsto).
EU je sa više od 45 sporazuma najpovezanije privredno područje na svijetu.
Koliko bi to bilo loše za zemlje koje su slabo povezane u trgovinskom smislu i imaju relativno mali BDP?
– STO je najvažnija za male, manje moćne zemlje koje su se oslanjale na mehanizam rješavanja sporova Svjetske trgovinske organizacije. To je godinama jako dobro funkcionisalo, ali sada SAD dovode sve u pitanje. Od 2018. godine Vašington odbija da odobri imenovanje novih sudija – napomenuo je Diter.
Moćni akteri poput SAD, Kine ili Evropske unije mogli bi svoje interese da sprovode i bez STO.
– Ali nastradale bi manje zemlje i morale bi da se povinuju često spornim zahtjevima velikih država. To je dramatično – upozorio je on.
Bivša glavna ekonomistkinja Svjetske banke Penelopi Goldberg takođe vidi manje zemlje kao žrtve mogućeg raspada STO.
– Međunarodna integracija posebno je važna za male ekonomije. Manje zemlje nemaju velika domaća tržišta – kazala je Goldberg.
Ona je još prije nekoliko mjeseci u članku za berlinski list „Tagesšpigel“ naglasila koliko je međunarodni trgovinski sistem, utemeljen na pravilima, važan za globalni jug.
– Zapravo, novija istraživanja pokazuju da se smanjenje siromaštva u posljednje tri decenije dogodilo uglavnom u zemljama u razvoju koje su se dobro integrisale u međunarodni trgovinski sistem. Multilateralni trgovinski sistem donio je zaista koristi zemljama u razvoju – pisala je ona.
Takođe, istakla je da velike ekonomije globalnog juga sve više slede sopstvene interese.
– Zato ne iznenađuje to što otpor prema trgovinskim sporazumima često dolazi iz većih zemalja u razvoju poput Indije, Indonezije i Brazila – rekla je ona.
Zaostatak u Africi i Latinskoj Americi
Mnoge afričke zemlje sklopile su manje od pet trgovinskih sporazuma, što je za njih loše. Posebno siromašnim i sukobima pogođenim zemljama poput Južnog Sudana ili Burundija prijeti nazadovanje. U Latinskoj Americi su slabo povezane zemlje poput Venecuele, Ekvadora i Bolivije. U Aziji su to mnoge zemlje Bliskog istoka, dijelovi srednje Azije i Avganistan. Isto važi i za Mongoliju bogatu sirovinama.
Kako kaže Diter, mnogo toga upućuje na kraj trgovinskog poretka utemeljenog na pravilima pod okriljem STO dodajući da je osnivanje ove organizacije 1995. godine ojačalo vjeru u pravedniju trgovinu, ali da je to, gledajući unazad, očigledno bio kratkotrajan izuzetak.
– Već krajem devedesetih SAD su ponovo počele da slede sopstvene interese, posebno kroz Međunarodni monetarni fond – zaključio je Diter.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu