Svijet

(VIDEO) 29. maj kroz istoriju: Crvena zvezda pobjednik Kupa evropskih šampiona

Crvena zvezda je početkom 90-ih godina XX vijeka bila najuspješniji fudbalski klub Balkana i cijele Istočne Evrope u evrokupovima.

Crvena zvezda 1991.
FOTO: WIKIPEDIA

Od polufinala drugog Kupa evropskih šampiona, kada je poražena od Fiorentine, Zvezda je 14 puta dočekivala proljeće u Evropi, a šest puta bila polufinalista u sva tri kupa. Na vječnoj listi UEFA stabilno se držala u prvih 15, a po broju učešća u evrokupovima zaostajala je samo za tandemom Real Madrid Barselona.

Na putu do finala savladani su: Grashoper (Švajcarska) 1:1 i 4:1, Glazgov Rendžers (Škotska) 3:0 i 1:1, Dinamo Drezden (Istočna Njemačka) 3:0 i 3:0*, Bajern Minhen (Njemačka) 2:1 i 2:2.

Tada kreće operacija Bari. Ljupko Petrović vodi ekipu u Italiju nedjelju dana prije finala, da se u miru i tišini spremi za okršaj s marsejskim Olimpikom. Zvezda je do tog trenutka dala 18 golova na osam utakmica, francuski prvak ih je postigao 20, pa je 100. finale evropskih takmičenja najavljivano kao napadački spektakl. Međutim, sa trofejom nadomak ruke i Petrović i Rejmond Hutals su se odlučili za oprezniju igru.

Crvena zvezda je igrala u sastavu: Stojanović, Jugović, Marović, Šabanadžović, Belodedić, Najdoski, Prosinečki, Mihajlović, Pančev, Savićević (od 85. Stošić), Binić.

Poslije 120 minuta igre i samo nekoliko prilika na obje strane odluka je donijeta izvođenjem penala. Robert Prosinečki je pogodio mrežu Olmete udarcem desno poluvisoko, a već u prvoj seriji Stevan Dika Stojanović skokom udesno brani udarac Manuela Amorosa. Ispostaviće se da je to odlučilo. Pogađaju redom Dragiša Binić (isto kao Prosinečki), Bernar Kazoni (odmjereno, u desnu malu mrežu), Miodrag Belodedić (po zemlji, u sam donji lijevi ugao), Papen (isti pravac, malo više i snažnije nego Belodedić), Siniša Mihajlović (dolje desno, pošto je “iskopao” priličnu količinu zemlje) i Mozer (elegantno u desni ugao).

Priliku za trijumf iskoristio je Darko Pančev. Osvajač Zlatne kopačke gađao je blizu sredini gola, ali je udario snažno i uhvatio Olmetu u raskoraku, dovoljno za najveću radost u istoriji kluba. Dvadeset hiljada navijača na stadionu „Sveti Nikola“ i milioni širom Srbije i svijeta dobili su najljepši poklon. Ostaće upamćeno da se u Bariju na današnji dan, 29. maja 1991. godine Crvena zvezda popela na krov Evrope protiv Olimpika iz Marseja 0:0 – 5:3 penalima, uspješno završavajući petogodišnji projekat.

U predvečerje građanskog rata ostvaren je najveći uspjeh u istoriji jugoslovenskog klupskog fudbala.

Pročitajte još

Ostali događaji na današnji dan

1453. – Poslije duge opsade Turci osvojili Konstantinopolj, prijestonicu nekad moćne Vizantije. U krvavoj trodnevnoj orgiji Turci su ubili sve branioce, uključujući posljednjeg romejskog vladara Konstantina Jedanaestog Paleologa, sina cara Manojla Drugog i carice Jelene, kćerke srpskog velikaša Konstantina Dragaša;

1879. – Rođen srpski pisac Kosta Abrašević, radnički pjesnik, koji je kao pripadnik srpske socijaldemokratije i poeziju shvatao kao sredstvo za postizanje socijaldemokratskih ciljeva;

1917. – Umro srpski književnik Vladislav Petković Dis;

1917. – Rođen američki državnik Džon Ficdžerald Kenedi, koji je 1960, u 43. godini života, postao najmlađi šef države u istoriji SAD;

1943. – Na Sutjesci, u Drugom svjetskom ratu, dio partizanskih jedinica i Vrhovni štab Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije, sa 16.000 boraca i 4.000 ranjenika, probio se iz obruča 130.000 neprijateljskih vojnika, koji su u Petoj ofanzivi (njemački naziv “Operacija Švarc”) pokušali da unište glavninu partizanskih snaga;

1953. – Novozelanđanin Edmund Hilari i Nepalac Namgjal Vangdi, poznat kao Tenzing Norgaj, postali prvi ljudi koji su osvojili “krov svijeta” Mont Everest, 8.848 metara visok vrh planinskog masiva Himalaji;

1979. – Umrla američka filmska glumica kanadskog porijekla Meri Pikford, zvijezda nijemog filma;

1985. – Na stadionu “Hejsel” u Briselu u neredima pred finalni meč evropskog Kupa šampiona između italijanskog prvaka Juventusa i engleskog Liverpula poginulo 39 i povrijeđeno više od 400 ljudi, uglavnom italijanskih navijača;

1994. – U izbjeglištvu u Čileu umro bivši istočnonjemački diktator Erih Honeker, od 1976. do 1989. predsjednik Njemačke Demokratske Republike, kad je oboren s vlasti na talasu masovnih antirežimskih protesta.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu