Kaže da je imao dvije jahte, da je posjedovao više imanja na obali i da se družio sa titanima australijske trgovine. Danas dugo živi sam, rijetko se vraća na kopno. Nosi bijelu bradu sa morem i hrani ostrige bos i bez košulje.
Pitanje koje muči mnoge ljude: Šta je natjeralo nekadašnjeg multimilionera da zamjeni luksuz i udobnost za život na pustom ostrvu?
Nakon sticanja diplome iz oblasti trgovine i menadžmenta, Dejvid je odlučio da gradi karijeru u duvanskoj industriji. Međutim, vremenom je osjetio da želi nešto više od korporativnog svijeta. Sanjao je o tome da ostvari svoje poslovne ideje i napravi nešto svoje.
Jednog dana, njegov prijatelj mu se obratio sa zanimljivom ponudom – pokazao mu je mapu na kojoj je navodno bila označena lokacija rudnika zlata u Papui Novoj Gvineji. Obećavajući bogatstvo koje bi se moglo ostvariti na tom mjestu, Dejvid je uspio da prikupi impresivan kapital od 2 miliona dolara i osnovao firmu za istraživanje rudarstva. Kasnije, ta firma je čak izlistala svoje akcije na australijskoj berzi, donoseći Dejvidu dodatni ugled i finansijski uspjeh.
Tokom spekulativnog ekonomskoj preokreta 1980-ih, vrijednost akcija u njegovoj kompaniji je znatno porasla – cijena po akciji skočila je sa 25 centi na čak 1,40 dolara. Dejvid Glešin je na papiru postao milioner.
Prema tradicionalnim standardima, njegov život je bio poput bajke. Bio je srećno oženjen, imao je dvije divne kćerke, posedovao je više luksuznih nekretnina na plaži u Sidneju, imao svoje jahte i redovno je odlazio na skijanje u prestižna američka odmarališta.
Međutim, kako to obično biva, prelijepi trenuci nisu trajali zauvijek, prenosi Stil.
Biznismen i stručnjak za nekretnine je veliki dio svog bogatstva izgubio u velikom slomu berze 1987. godine. Više puta je pokušavao da povrati svoje bogatstvo, ali je poslije 10 godina digao ruke od civilizacije.
Finansijska katastrofa nije samo uzdrmala njegovo bogatstvo, već je duboko uticala na njegov lični život. Njegov brak se raspao, a porodični odnosi su se poremetili, razveo se. Glesin je potonuo u alkoholizam, postao je razdražljiv i distanciran od svojih bližnjih.
Ovaj period njegovog života obilježava se kao “intenzivna previranja”. Nekoliko godina je provodio spavajući na krevetima prijatelja dok je pokušavao da se finansijski oporavi posredovanjem u rudarskom sektoru.
-Želim da umrem ovdje. Ovo je moj raj na zemlji. Kad sam došao na ostrvo bio sam otrovan željom za novcem. Novac truje ljude. Zbog njega mi se raspao brak – objasnio je Dejvid u dokumentarcu o njegovih 10 godina života na ostrvu.
On kaže da mu ponekad nedostaje razgovor sa ljudima, kao i da bi volio da nađe partnerku koja bi ga posjetila nekoliko puta godišnje.
Dejvid voli prirodu koja ga okrujže, ali ističe i njene opasnosti. Kaže da može da se dogodi da, ako se nađete u nevolji na ostrvu, nema ko da vam pomogne, pa smrt tada izgleda nizbježna.
– Volim divlje životinje, ali mogu da budu opasne – ističe on.
Dejvid je rođen u Sidneju. Bio je vlasnik kompanije za iskopavanje zlata u Papui Novoj Gvineji. Kada ga je žena napustila, spakovao je kofere i napustio gradski život.
Zahvaljujući generatoru i solarnim panelima, može da koristiti internet, a jednom godišnje napušta ostrvo da bi sebi obezbjedio namirnice za život.
-Ovdje ima zmija, paukova i krokodila, ali je sigurnije nego u mnogim dijelovima svijeta gdje se događaju teroristički napadi – rekao je Dejvid Glašin.
Njegovu rutinu diktira vrijeme
Tokom vlažne sezone (od novembra do aprila), česti pljuskovi ugrožavaju njegov život. Preživio je najmanje tri ciklona, od kojih je posljednji (Trevor, 2019.) ostavio ostrvo u ruševinama.
Život ovim stilom života potpuno je promjenio njegov proces donošenja odluka.
-Kao korporativni tip, svaku malu odluku planirate mjesecima unaprijed. Na ostrvu nemate vremena da reagujete. Morate brzo djelovati – rekao je on.
Nekada vezan za raspored, Glešin sada gleda na sat samo kada treba da zna vrijeme plime i osjeke.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu