Tu neopisivu težinu odgovornosti, pritisak očekivanja i ljepotu naizgled nemogućeg da se uzdignemo iznad onoga što možemo nazvati “viškom istorije”, iznad vrtloga naše ere i ostanemo svoji, vjerni slobodi mišljenja i rasuđivanja, istinski dobroj književnosti. Neostrašćeni i objektivni, samoodrživi, i moderni u skladu sa novim vremenom – rekla je Jelena Drakulić Petrović, generalna direktorka i vlasnica magazina NIN, na svečanoj proslavi povodom 90 godina postojanja magazina, koja je održana u atrijumu Narodnog muzeja u Beogradu.
Ona je istakla da odgovore na sva pitanja uvijek možemo naći u prošlim vremenima i iznova fantastičnoj činjenici da se istorija ponavlja.
– Ideja da se u NIN nađe nespojivo, zapravo i nije nova. Ovaj značajan jubilej je prilika da se osvijetli lik i djelo žene koja je zaslužna za ponovno pokretanje NIN nakon Drugog svjetskog rata. Mitra Mitrović je prvi poslijeratni ministar kulture i obrazovanja u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji. Ona je pisac, autor i osnivač Jugoslovenskog Dramskog pozorišta, žena koja je udarila temelje u prosvjeti i kulturi, partizanka iz Požege, borac za ženska prava… i, sve navedeno je bolje opisuje od činjenice – da je bila prva žena Milovana Đilasa, navela je Drakulić Petrović.
Najavljujući dokumentarni prilog o Mitri Mitrović, ženi koja je pokretanjem NIN odlučila da život provede nemirno, ali u miru sa svojim idealima Drakulić Petrović je rekla:
– Paradoksalno ali rigidni komunistički sistem je kao svoju suprotnost iznjedrio brojne intektualne veličine i slobodnu misao, koju su oni branili kroz NIN kao svoje glasilo. Mitra je dala vjetar u leđa za ponovno pokretanje i bez te bezuslovne političke podrške, pitanje da li bi bilo NIN danas. Ona je takođe odlučila da pismo glasila bude ćirilica, što je u tom vremenu suzbijanja nacionalnih obilježja, bila više nego revolucinarna ideja. Tako je ćirilični poslijeratni NIN bio jedan od primjera decentralizacije u štampi: ako je predratni na latinici i bio jugoslovenski, ovaj iz 1951. godine se može smatrati srpskim. Mitra je pronicala kako se iz ideologije prelazilo u dogmu protiv koje se uvijek borila. Krajem pedesetih godina je politički stradala, ali je još dugo pisala, sve do početka 21. vijeka zaključila je Drakulić Petrović.
Jubilej najstarijeg nedjeljnika na Balkanu
Svečana proslava povodom 90 godina nedjeljnika NIN održana je u atrijumu Narodnog muzeja u Beogradu, u prisustvu brojnih zvanica iz javnog, kulturnog i poslovnog života Srbije.
NIN je tokom devet decenija prošao kroz sve turbulencije vremena, a činjenica da ih je preživio i nadživeo, sačuvavši ime i ugled, govori da nije bio samo hroničar tog vremena, već i njegov tumač. NIN je posmatrao svijet nekad mijenjajući ugao gledanja, ali trudeći se da uvijek ostane na strani istine i uvijek, ali uvijek – prateći najvažnije, ključne događaje.
Ako nije na stranicama NIN – kao da se nije desilo. Po naslovnoj strani NIN mogli ste razvrstati bitno od nebitnog. NIN je uvijek pisao sa stavom i gotovo nikad nije ćutao.
Devedeset godina NIN jeste devedeset godina istorije. Ali i malo šire od toga i malo dublje od toga. Jer kada listate stranice NIN, od onih požutjelih do ovih od najmodernijeg papira, vi ne pratite samo hronologiju skoro čitavog jednog vijeka, već i dobijate odgovore na sva pitanja o njemu: ko, šta, gde, kada i, što je najvažnije za jedan nedjeljnik – zašto i kako.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu