Društvo

(VIDEO, FOTO) Bolje je šefu reći NE, nego uništiti svoje zdravlje i radni elan: Kako prepoznati opasnost od sindroma sagorjevanja na poslu?

Kada samo pomislite na posao, hvata vas mučnina, a nekada ste voljeli profesiju za koju ste se školovali. Stalno ste premorni, bezvoljni, depresivni i ne vidite smisao u onom što radite. Ako imate ove simptome fasovali ste burnout, ili sindrom sagorjevanja na poslu.

Izabela Laura, preduzetnica iz Zadra
FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER

Ova savremena bolest, koja i u Republici Srpskoj zagorčava život hiljadama radnika, bila je centralna tema konferencije, koju je povodom Svjetskog dana sigurnosti i zdravlja na radu, u Banjaluci organizovao Sindikat uprave Republike Srpske. Na skupu se okupilo više od 100 učesnika, uglavnom visoko obrazovanih žena zaposlenih u javnom sektoru.

Izabela Laura, preduzetnica iz Zadra u Hrvatskoj i voditeljica projekta “Živi pametnije, radi bolje”, sa njima je podijelila svoje iskustvo, jer je preživjela burnout i na svojoj koži osjetila šta znači rad bez konca i kraja u toksičnom okruženju neprestane nemilosrdne konkurencije.

Ona je navela da su u Hrvatskoj, prema zvaničnim podacima iz 2017. godine, sindromu sagorjevanja na poslu najviše izloženi zdravstveni radnici, a potom zatvorsko osoblje, te preduzetnici i prosvjetni radnici.

Kad “državni posao” postane robija

Predsjednik Sindikata ušrave RS Božo Marić naveo je da je u Republici Srpskoj situacija drugačija i da su, suprotno uvriježenim stereotipima, i sagorjevanju i mobingu najviše izloženi zaposleni u javnoj upravi.

– Državni posao, kako ga javnost percipira, odnosno posao u javnoj upravi, već odavno nije posao iz snova. Ustvari, u javnoj upravi dobro je samo partijskim poslušnicima, dok su istinski profesionaci i vrijedni radnici izloženi mobingu šefova i sagorjevanju na poslu. Njih tjeraju da krše zakone i da rade suprotno pravilima svoje profesije i to je teško dokazati, jer se sve dešava davanjem zadataka u 4 oka – kaže Marić za Srpskainfo.

Dodaje da svima koji se nađu u ovakvom situaciji savjetuje da ništa ne rade bez pisane naredbe.

Izabela Laura ističe da čak i oni koji nemaju šefove nad glavom, nego su samostalni preduzetnici ili preduzetnice, mogu doživjeti burnout, ukoliko svoj posao stave ispred svog zdravlja i svoje dobrobiti.

U “neprestani sprint bez cilja i smisla” neki bivaju uvučeni zbog finansijske nesigurnosti ili egzistencijalnog straha da će, ako zastanu, ostati na ulici. Nekima je stalo do dokazivanja, a neki, koji nisu preduzetnici nego su zaposleni u javnom ili privatnom sektoru, budu žrtve dominantnih i manipulativnih šefova.

Tovari konja koji najbolje vuče

Znate one priče tipa “niko to neće uraditi bolje od tebe”, “izdrži”, “ti si mi desna ruka”. I onda se desi da oni koji najbolje i najkvalitetnije rade dobijaju stalno nove i nove zadatke, stalno im se tovari još posla i tako do iznemoglosti. A kada takav radnik pregori, brzo ga zamijene drugim – objašnjava Izabela Laura.

Izabela Laura, preduzetnica iz Zadra
FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER
Izabela Laura, preduzetnica iz Zadra
FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER
Izabela Laura, preduzetnica iz Zadra
FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER

Uz to, tu su i brojni “usputni” i “nevidljivi” poslovi, koji se “moraju odraditi odmah”, poput slanja mejlova, ili provjere podataka. I tako je radnik doveden u situaciju da stalno skače sa jednog na drugi zadatak. Rezultat: nikad se ne stiže na pauzu, radni dan je sve duži, a odmora je sve manje.

– Nekad se mora povući granica i reći ne šefu ili poslovnom partneru, bilo kome ko te dovodi u situaciju da ugrožavaš sam sebe – kaže Izabela Laura.

Sve je to, dodaje, iskusila na svojoj koži. Kada je došla do zida i kada su je počele mučiti nesnosne migrene, shvatila je da mora odustati od projekta koji je toksičan po nju, bez obzira na finansijske posljedice.

Kada dođete u situaciju da vas rad iscrpljuje, a ne ispunjava, kada vam tijelo šalje signale da mu je loše, kada vam produktivnost rapidno opada, jasno je da morate okrenuti drugi list i krenuti na put izliječenja. A kod teškog burouta taj put može potrajati godinama – kaže Laura Izabela.

Ovo nemojte nikada raditi

Preporučila je i nekoliko alata, kako bi se sindrom sagorjevanja predupredio.

-Nikad ne pokušavajte rasčistiti sve obaveze prije odlaska na godišnji odomor. Obaveza će uvijek biti i uvijek će pristizati nove. Trudite se da se stalno edukujete kako biste imali više samopouzdanja i više izbora u životu. Obavezno koristite pauzu, ne dajte to vrijeme nikom i provedite ga u šetnji, na kafi s prijateljima, u bilo kojoj kativnosti koja vas opušta. Kad god ste u prilici odvojite dva – tri minuta, da zaplešete i čujete malo muzike koju volite – preporučuje Izabela Laura.

I još dodaje da je fizička aktivnost najbolji lijek protiv stresa, pogotovo za ljude koji rade “sjedeće” poslove i da nikad ne treba pristajati na prekovremeni rad, osim ako su u pitanju zdravlje i životi ljudi.

A ako već osjećate simptome izgaranja na poslu? E, onda je vrijeme da se potraži pomoć psihologa ili psihoterapeuta, jer sindrom izgaranja na poslu nije “zapadna izmišljotina”, nego ozbiljna bolest.

Milorad Mitrovic sekretar sindikata uprave
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Milorad Mitrović, sekretar Sindikata uprave RS, naveo je da je u Republici Srpskoj sindrom izgaranja ili sagorijevanja na poslu uvršten u šifrarnik bolesti, ali da to malo znači kada je u pitanju zaštita zdravlja radnika.

Pročitajte još

– Nema mjera za sprečavanje  rizika od ovog sindroma, ni poslodavci nisu zainteresovani da se to riješi, iako stalna izloženost stresu i loši međuljudski odnosi pogubno utiču na produktivnost – kaže Mitrović.

On je istakao da se procjena rizika na radnom mjestu najčešće radi samo da bi se zadovoljila forma i da je istinska zaštita zdravlja radnika u Srpskoj prava rijetkost.

Debata o sindromu sagorjevanja na poslu organizovana je u sklopu projekta “Karijera i mama 2025.”, koji podržava Evropska komisija, a nosilac je Sindikat uprave Republike Srpske uz partnere: SUFBiH, SSDS BiH, SEC, Organizaciju Kreativnog okupljanja “OKO” i Institut za filozofiju i društvenu teoriju Beograd.

Cilj projekta je iniciranje izmjena zakona, kako bi se omogućio što kvalitetniji balans između privatnog i poslovnog života

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu