Uz to, izvjesno je da Putin čeka povratak Trampa u Bijelu kuću, koji bi mogao da ukine ovo odobrenje.
Vašington je ranije odbijao da dozvoli takve napade američkim raketama ATACMS zbog straha od eskalacije rata.
Zašto su SAD dozvolile Ukrajini da koristi rakete dugog dometa unutar Rusije?
Ukrajina koristi ATACMS da gađa ruske ciljeve na okupiranoj ukrajinskoj teritoriji više od godinu dana.
Američka municija i hardver već se koriste unutar Rusije, u pograničnom regionu Kursk, prema lokalnim izvještajima.
Ali SAD nikada nisu dozvolile Kijevu da koristi ATACMS unutar Rusije – do sada.
Ukrajina je tvrdila da je uskraćivanje raketa dugog dometa kao da se od nje traži da se bori sa jednom rukom vezanom iza leđa.
Promjena politike navodno dolazi kao odgovor na nedavni dolazak sjevernokorejskih trupa u Kursk, gdje Ukrajina kontroliše dio teritorije od avgusta.
Takođe, skori povratak Donalda Trampa u Bijelu kuću izaziva strahove u vezi sa budućom američkom podrškom Ukrajini, a odlazeći predsjednik Bajden očigledno želi da učini sve što može da pomogne u ono malo vremena koje mu je preostalo na funkciji.
Šta je ATACMS?
Armijski taktički raketni sistem (ATACMS) je dalekometni, visokoprecizno vođeni balistički raketni sistem. Balistička raketa zemlja-zemlja može da pogodi ciljeve na udaljenosti do 300 km i njihov domet je ono što ih čini posebno važnim za Ukrajinu.
Ispaljuju se ili iz raketnog sistema za više lansiranja M270 (MLRS) ili iz raketnog sistema visoke pokretljivosti M142 na točkovima (HIMARS). Svaka raketa košta oko 1,5 miliona dolara.
Mogu se konfigurisati da nose dva različita tipa bojeve glave. Prvi je klaster opremljen sa stotinama bombi dizajniranih da unište lakše oklopne jedinice na širokom području. To može uključivati parkirane avione, protivvazdušnu odbranu i koncentracije trupa. Kasetne bojeve glave, iako su korisne, rizikuju da za sobom ostave neeksplodirane bombe koje predstavljaju rizik dugo nakon što borbe prestanu.
Drugi tip je jednostruka bojeva glava, čija je varijanta visokog eksploziva od 225 kg dizajnirana da uništi ojačane objekte i veće strukture.
ATACMS postoji decenijama, a prvi put je korišćen u Zalivskom ratu 1991.
Kakav će uticaj projektili imati na bojnom polju?
Ukrajina će sada moći da gađa ciljeve unutar Rusije, najvjerovatnije u početku oko Kurske oblasti, gdje ukrajinske snage drže preko 1.000 kvadratnih kilometara teritorije. Analitičari su utvrdili i da Ukrajina ovim raketama može da pogodi 245 lokacija u Rusiji.
Ukrajina može koristiti ATACMS za odbranu od napada, ciljajući ruske položaje, uključujući vojne baze, infrastrukturu i skladište municije.
Snabdjevanje projektilima vjerovatno neće biti dovoljno da preokrene tok rata. Ruska vojna oprema, poput aviona, već je premještena na aerodrome dalje unutar Rusije u očekivanju takve odluke. Međutim, pomjeranje opreme dalje od linija fronta može otežati život ruskim trupama jer su linije snabdjevanja sada dosta rastegnute.
Ovo oružje može Ukrajini dati neku prednost u vrijeme kada ruske trupe zauzimaju sve više gradova i sela na istoku zemlje, ali ne više od toga.
– Mislim da to neće biti odlučujuć faktor za rat – rekao je za BBC zapadni diplomata u Kijevu.
Postoje i pitanja o tome koliko će municije biti obezbijeđeno, rekla je Evelin Farkaš, koja je bila zamjenica pomoćnika sekretara za odbranu u Obaminoj administraciji.
– Pitanje je, naravno, koliko raketa imaju? Čuli smo da je Pentagon upozorio da nema toliko tih raketa koje mogu da stave na raspolaganje Ukrajini – kaže ona.
Farkaš je dodala da bi ATACMS mogao da ima „pozitivan psihološki uticaj“ na Ukrajinu ako se koristi za gađanje ciljeva kao što je Kerčki most, koji povezuje Krim sa kontinentalnom Rusijom.
Odobrenje SAD će takođe imati dodatni efekat: potencijalno omogućiti Velikoj Britaniji i Francuskoj da daju Ukrajini dozvolu da koristi rakete “Storm Shadow” unutar Rusije. U pitanju je francusko-britanska krstareća raketa dugog dometa sa sličnim mogućnostima kao američki ATACMS.
Može li ovo dovesti do eskalacije rata?
Bajdenova administracija je mjesecima odbijala da odobri Ukrajini da gađa Rusiju raketama dugog dometa, plašeći se eskalacije sukoba.
Vladimir Putin je upozorio Zapad da ne donosi takvu odluku, rekavši da bi Moskva to smatrala „direktnim učešćem zemalja NATO u ratu u Ukrajini”.
– To bi suštinski promijenilo samu suštinu, prirodu sukoba. To će značiti da se zemlje NATO, SAD i evropske države, bore protiv Rusije – rekao je Putin u septembru.
Kako će reagovati Donald Tramp?
Bajdenov potez dolazi samo dva mjeseca prije nego što se Donald Tramp vrati u Bijelu kuću.
On je već rekao da namjerava da brzo okonča rat u Ukrajini i sada postoji strah da bi mogao da otkaže upotrebu projektila kada preuzme dužnost.
Njegov sin Donald Tramp Mlađi napisao je na društvenim mrežama: „Izgleda da vojni industrijski kompleks želi da se pobrine da pokrene treći svjetski rat prije nego što moj otac dobije imao šansu da stvori mir i spase živote”.
Mnogi Trampovi najviši zvaničnici, kao što je novoizabrani potpredsjednik Džej Di Vens, kažu da SAD više ne bi trebalo da pružaju vojnu pomoć Ukrajini.
Kojim putem će ići novoizabrani predsjednik, nejasno je. Ali mnogi u Ukrajini strahuju da će prekinuti isporuke oružja, uključujući ATACMS.
– Zabrinuti smo. Nadamo se da Tramp neće poništiti odluku – rekao je za BBC Oleksij Gončarenko, ukrajinski poslanik, prenosi Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu