Sa sastanka su poručili da žele da daju svjetlo Ukrajini da koristi zapadno oružje za napade na ciljeve, na ruskoj teritoriji, sa koje dolaze napadi na Ukrajinu.
Takođe je saopšteno da Francuska i Njemačka žele da rade na razvoju zajedničke rakete dugog dometa.
– Međutim, ne smijemo dozvoliti Ukrajini da napada druge ciljeve na teritoriji Rusije, posebno necivilne – rekao je Makron, a prenijele su agencije.
Šolc je dodao da Ukrajina mora da se pridržava međunarodnog prava „koje je do sada dobro funkcionisalo”.
– Na ovim kartama se vidi da je ukrajinska teritorija zapravo napadnuta iz baza u Rusiji. Dakle, kako da objasnimo Ukrajincima da ćemo morati štititi ove gradove… ako im kažemo da im nije dopušteno da pogode tačku s koje se ispaljuju projektili? – poručio je Makron, a snimak francuskog čelnika kako maše kartom objavljen je na X-u.
French President Macron shows a map of the Kharkiv border region and basically gives his approval that military objects in Russia can be targeted.
After Finland, UK and Sweden, France joins the group of nations which drop this insane restriction. When all Western nations follow… pic.twitter.com/VDvtCQJqzY
— (((Tendar))) (@Tendar) May 28, 2024
Pojedinci na X odmah su požurili da komentarišu da je Makron zapravo dao svoje odobrenje da se vojna postrojenja u Rusiji gađaju.
Na odgovor ruskog lidera Vladimira Putina nisu morali dugo da čekaju.
On je iz Taškenta u Uzbekistanu zaprijetio Evropi „ozbiljnim posljedicama“ ako Ukrajini bude dozvoljeno da u budućnosti koristi precizno oružje dugog dometa koje isporučuje Zapad protiv ruske teritorije.
– Ti predstavnici NATO, posebno u Evropi i posebno u malim zemljama, treba da shvate čime se igraju – rekao je Putin u utorak na kraju državne posjete.
On je nagovijestio da bi Rusija mogla da preduzme vojne kontramjere i poručio da posebno manje zemlje ne treba da zaborave da njihove teritorije nisu velike i da su gusto naseljene.
Putin je optužio Zapad za nastavak eskalacije. Savremenim sistemima naoružanja, kao što je raketni sistem ATACMS, ne upravljaju ukrajinski vojnici, već visokokvalifikovani stručnjaci NATO na osnovu podataka satelitskog izviđanja, tvrdi on.
Do sada je ovo oružje uglavnom bilo usmjereno na ukrajinsku teritoriju koju je okupirala Rusija.
Putin je posebno kritikovao generalnog sekretara NATO Jensa Stoltenberga, koji se zalaže za gađanje vojnih ciljeva na ruskoj teritoriji. Stoltenberg se osvrnuo na pravo Ukrajine na samoodbranu.
Ukrajina traži od SAD i drugih zapadnih zemalja dozvolu da koriste rakete i krstareće rakete za napad na Rusiju kako bi se efikasnije borila protiv neprijatelja.
Kijev je do sada za ove napade uglavnom koristio dronove sopstvene proizvodnje. Do sada je ruska vojska bila u stanju da okuplja trupe preko granice za nove napade na ukrajinsku teritoriju ili da bombarduje gradove u blizini granice, kao što je Harkov, avionima sa bezbjedne pozicije bez ikakvih smetnji.
Prema Putinovim riječima, takvo odobravanje zapadnih zemalja predstavljalo bi direktnu konfrontaciju između Rusije i Zapada. U tom kontekstu, 71-godišnjak se još jednom osvrnuo na rusko strateško nuklearno oružje.
On je takođe doveo u pitanje moguću zaštitu zemalja NATO od strane SAD.
– Ako se ozbiljne posljedice po Evropu materijalizuju, kako će se ponašati SAD s obzirom na naš paritet u strateškom naoružanju? – rekao je on.
Od početka rata, rusko rukovodstvo je više puta pretilo da će upotrijebiti nuklearno oružje kako bi odvratilo Zapad da pruži veću podršku Ukrajini.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu