Odluku o 71. laureatu NIN-ove nagrade donio je žiri u sastavu Aleksandar Jerkov (predsjednik), Adrijana Marčetić, Tamara Mitrović, Vladimir Gvozden i Mladen Vesković. Žiri je birao između četiri naslova u najužem izboru. To su, po redoslijedu pristizanja u redakciju NIN-a, roman “Duž oštrog noža leti ptica” Tanje Stupar Trifunović („Laguna“), “Lutam sad mrtav svetom” Borivoja Gerzića (“Rende Books”, Beograd), “NGDL” Marinka Arsića Ivkova (Niški kulturni centar) i “Limeni lijes za Zaimović Zejnu” (“Kosmos”, Beograd) Muharema Bazdulja. Odluka je saopštena danas u Muzičkoj galeriji Zadužbine Ilije M. Kolarca.
Na konkurs za 71. NIN-ovu nagradu za roman godine u redakciju je stiglo 185 naslova. Među dobitnicima NIN-ove nagrade su, između ostalih: Dobrica Ćosić, Oskar Davičo, Branko Ćopić, Miroslav Krleža, Meša Selimović, Borislav Pekić, Miloš Crnjanski, Danilo Kiš, Aleksandar Tišma…
Prva izjava Marinka Arsića Ivkova za NIN: Nisam očekivao nagradu
U prvoj izjavi za NIN, dobitnik 71. NIN-ove nagrade Marinko Arsić Ivkov rekao je da nagradu nije očekivao.
– Pozvali su me tačno u podne, zato sam i kasnio. Kod kuće sam bio, trebalo je brzo da dođem, a nagradu nisam očekivao. Nisam u mladim godinama, znate kad se čovjek ostvari, možda mu to i ne znači mnogo. Možda mu je to više kao neka propusnica za gore, za raj – rekao je dobitnik 71. NIN-ove nagrade za NIN.
Dobitnik 71. NIN-ove nagrade Marinko Arsić Ivkov rekao je danas, nakon što je nagrađen njegov roman “NGDL” (Niški kulturni centar), da pisac ne može da pobjegne ni iz svog vremena, niti prostora, a da je on pokušao da nađe neki novi ugao.
– Pisac ne može da pobjegne ni iz svog vremena, niti prostora. Jedino što sam ja pokušao da nađem je neki novi ugao. Da to ne bude tipična tema rata, nego da bude malo i sarkastično, malo da se nasmije čitalac. Ako je ove godine bilo 180 romana objavljeno, to je onda produkcija na visokom nivou. Ali smatram da je to, ipak, znak neke krize u književnosti. Jer se ja uvijek pitam, od tih 180 autora, koliko njih je dobilo honorare za svoj rad – rekao je Ivkov u Muzičkoj galeriji Zadužbine Ilije M. Kolarca u Beogradu.
Jerkov: Knjiga je šaljiva, interesantna, prati jednu istoriju gogoljevskog pripovedanja
Predsjednik žirija Aleksandar Jerkov naveo je da će biti prilike da dugo i pažljivo čitamo i tumačimo – četiri ujednačena romana.
– Pripala mi je čast da ove godine u NIN-ovom žiriju i kao predsjednik tog žirija objavim da je NIN-ovu nagradu dobio za 2024. godinu dobio roman “NGDL” Milenka Arsića Ivkova, koga smo sačekali, obradovali se i kome čestitamo. Biće prilike da dugo i pažljivo čitamo, razmišljamo i tumačimo. Ali, ono što se već u prvom trenutku može reći i ono što je žiri već istakao u kratkom obrazloženju, a više riječi biće reči na dodeli – jasno je da je ovim romanom, jednom od četiri koja su bila u najužem izboru (a želim još jednom da istaknem da su to bila četiri ujednačena romana), da žiri nije slučajno ovoliko dugo ostao iza vrata, da se dugo razmišljalo i razgovaralo, i da smo vrline i po neki nedostatak drugih knjiga koje su dolazile u obzir pažljivo razmotrili. Da između tog i onog drugog izbora od deset knjiga ima još nekoliko knjiga, djela nekih istaknutih pisaca koja su nam privukla pažnju, i ovaj žiri može ukupnu produkciju 2024. da oceni povoljnije, nego što je ta produkcija u nekim ranijim godinama bila ocjenjivana – rekao je Jerkov.
Odluku žirija prenosimo u cijelosti:
Poslije duže rasprave o svim predloženim knjigama, tokom koje su istaknuti njihove vrijednosti i nedostaci, žiri je zauzeo stanovište da je reč o delima ujednačenih umjetničkih kvaliteta. Žiri je u završnom krugu izjašnjavanja došao do odluke da NIN-ovu nagradu za roman godine za 2024. Dobije roman NGDL, autora Marinka Arsića Ivkova (Niški kulturni centar), za koji su glasali Adrijana Marčetić, Mladen Vesković i Aleksandar Jerkov. Tamara Mitrović je glasala za roman Borivoja Gerzića LUTAM SAD MRTAV SVETOM (Rende books), a Vladimir Gvozden je svoj glas dao knjizi LIMENI LIJES ZA ZEIMOVIĆ ZEJNU, Muharema Bazdulja (KOSMOS), prenosi nin.rs
Roman NGDL već u svom neobičnom naslovu (iza kojeg se krije poruka „Ne daj golubu da leti“) traži da se promeni perspektiva iz koje se umjetnički oblikuje istorijska građa iz 90ih godina prošlog vijeka. Osnovni poetički ugao ovog romana pripada dugoj tradiciji komičnog romana, kakvih je inače u srpskoj književnosti bilo malo. Elementima vedrog humora, a ne crnohumorno, kao u nekoliko zapaženih romana prethodnih godina, sa smislom za cinizam i sarkazam, ponekad urnebesno, groteskno, ovaj roman donosi još jedan važan aspekt savremene srpske književnosti.
Žiri još jednom želi da istakne da je ove godine bilo više djela istaknutih pisaca i ranijih dobitnika, do prvih romana koji zavređuju pažnju.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu