Razlog je u bezbjednosti, kažu za Blic građevinski inženjeri i studenti u blokadi, jer bi se most ljuljao po širini ako bi svi odjednom krenuli da ga prelaze, što bi moglo da izazove paniku.
Učesnici protesta prelazili su u subotu popodne Brankov most u etapama i najčešće u grupama od po nekoliko stotina ljudi, što se moglo se vidjeti na internet kamerama.
Pošto je veliki broj ljudi želio da pređe sa Novog Beograda u centar grada, gdje se održavao protest, morali su da strpljivo čekaju svoj red za prelazak, a to je trajalo i do dva sata. Mnogi nisu mogli toliko da čekaju, pa su pješačili do Gazele kako bi stigli do Slavije ili Skupštine Srbije.
Slično je bilo i prilikom povratka nakon protesta pošto se na prelazak Brankovom mosta ka Novom Beogradu čekalo više od sat vremena s tim što su i pripadnici policije morali da određuju koliko će ljudi i u kom vremenskom periodu prelaziti most.
“Zbog velikog broja ljudi most može da se zaljulja i dovede do panike”
Vukan Njagulj, diplomirani građevinski inženjer, kaže za Blic da se na prelazak Brankovog mosta toliko dugo čekalo kako ne bi došlo do ljuljanja mosta.
– Brankov most se sastoji praktično od dva uska mosta koja bi mogla da se zaljuljaju, odnosno bočno pomijeraju po širini, ukoliko bi veliki broj ljudi krenuo odjednom da prelazi. Pošto je most uzan, usljed velikog broja ljudi bi mogao da počne da se ljulja po širini što bi moglo da dovede do panike i straha među ljudima – kaže Njagulj, inače glavni inženjer tehnologije izvođenja čelične konstrukcije na mostu preko Save u Ostružnici.
Njagulj kaže da kad dođe do ljuljanja mosta ljudi spontano sinhronizuju hod, što u najekstremnijim situacijama može dovesti i do pada mosta.
– Kada se most ljulja ljudi po prirodnom osjećaju za ravnotežu počinju da prave iste korake. Nešto slično se dogodilo prilikom otvaranja Krčkog mosta 1980. godine, kada je veliki broj ljudi krenuo da prelazi most širok svega 12 metara, a 60 metara je iznad mora. Bio sam u tom trenutku na mostu koji je počeo da se ljulja. Krenula je panika, pa je policija napravila razmak između grupa ljudi kako bi svi bezbjedno prešli most – kaže Njagulj.
“Slična situacija bila prilikom mitinga Miloševića na Ušću”
Njagulj dodaje da je slična situacija bila i krajem 1988. godine, kada je bivši predsjednik Slobodan Milošević održao miting na Ušću, a veliki broj ljudi prelazio Brankov most.
– To nije toliko opasna, koliko neprijatna situacija koja može stvoriti čudan osjećaj u čovjeku, a kod nekih strah i paniku. Japanci su svojevremeno radili i eksperiment gdje su grupama ljudi dali da nose bijele kape sa crnim šiljcima kako bi utvrdili u kom trenutku će usljed ljuljanja mosta u potpunosti sinhronizovati korak – kaže Njagulj.
Njagulj objašnjava da se u slučaju Brankovog mosta radi, prije svega, o horizontalnoj stabilnosti.
– Pošto je most uži, usljed velikog broja ljudi može da se ljulja po širini, za razliku od, recimo, Gazele koja je znatno šira, pa ne postoji opasnost da se mnogo pomjera kada veliki broj ljudi pješice prelazi most – kaže Njagulj.
Studenti u blokadi: Tri razloga zašto se čekalo dugo na prelazak Brankovog mosta
O bezbjednom prelasku učesnika protesta preko Brankovog mosta u subotu brinuo je, između ostalih, i Lazar, studend Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu koji je bio jedan od redara.
Student Lazar kaže za Blic da je odluka da ljudi u etapama prelaze most donijeta iz tri razloga:
Građevinski fakultet upozorio je da postoji mogućnost da se Brankov most sruši ako veliki broj ljudi usaglašenim korakom prelazi most. Brankov most se praktično sastoji od dva odvojena mosta između kojih postoji rupa, pa je postojala opasnost da ljudi usljed panike pokušaju da preskoče s jedne na drugu stranu i padnu u rijeku. Studentski redari brinuli su i da svi učesnici protesta ne stignu na plato ispred Skupštine Srbije satima ranije zbog eventualnog sukoba sa studentima iz Pionirskog parka, ali i izbjegavanja velikih gužvi u užem centru grada.
Zato Lazar kaže da su studentski redari puštali učesnike protesta da prelaze most po strogo određenom redoslijedu.
– Puštali smo naizmenično po dvije grupe ljudi u istom smjeru tako što, recimo, prvo pustimo grupu na desnoj strani mosta, a onda poslije dva do dva i po minuta grupu na lijevoj strani mosta. Kada jedna grupa stigne do polovine Brankovog mosta puštali smo drugu. Cijela dužina mosta je oko 800 metara, a ljudi su prelazili most za oko pet minuta. Pritom smo upozoravali ljude da uspore ili promijene ritam koraka kada osjetimo veće vibracije – kaže Lazar.
Policija obezbjeđivala povratak preko mosta
U povratku sa protesta u centru grada, na Brankovom mostu nije bilo studenata redara, zbog čega je policija intervenisala i obezbjeđivala prelazak ljudi preko mosta.
Takođe se čekalo izvesno vrijeme kako bi se prešlo na novobeogradsku stranu, ali manje nego u odlasku ka centru grada.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu