Već danima nižu se razne teorije, a kakva je zapravo pozadina ovog zastrašujućeg slučaja?!
Prve informacije ukazuju da postoji osnovana sumnja da su mališani žrtve trgovine ljudima, međutim šta stoji iza svega biće poznato nakon istrage. Pojavile su se i teorije da su roditelji ovdje ostavljali mališane na čuvanje dok su oni prosjačili ili džeparili po Evropi.
Ipak, niko sa sigurnošću ne može reći šta se zapravo dešavalo u toj, kako su je nazvali, “kući strave”, a čini se da će se ovo klupko tek početi odmotavati u narednim danima.
Poznavaoci prilika, međutim, kažu da je ovaj slučaj iznenadio samo neupućene i da je Brčko odavno na crnoj listi, kad su u pitanju slučajevi zloupotrebe djece.
Sigurna kuća
Ljilja Lukić iz Fondacije “Lara” Bijeljina kaže za Srpskainfo da su u sigurnu kuću često zbrinjavali djecu iz Brčkog, koja su bila žrtve trgovine ljudima, te da su ta djeca bila uglavnom iz romske zajednice koja su bila namijenjena za prosjačenje.
– Ovaj slučaj u Brčkom je zastrašujući, ali na žalost nama iz NVO koji radimo sa žrtvama trgovine nije iznenađenje. Javnost je zgrožena, ali malo građanki i građana razmišlja o tome gdje žive sva ona djeca koju viđamo po ulici. Često im daju i novac jer se sažale, nesvjesni da tako podržavaju njihovu eksploataciju i trgovinu ljudima – kaže Ljilja Lukić iz Fondacije “Lara” Bijeljina.
Ova fondacija se godinama bori protiv trgovine ljudima. “Lara” vodi jednu od tri sigurne kuće u BiH, koje imaju potpisan memorandum sa Ministarstvom bezbjednosti BiH za smještaj žrtava trgovine ljudima, ili za smještaj djece i odraslih koji su u riziku da to postanu.
– Kod nas su najčešće smještana maloljetna djeca zatečena u prosjačenju, što je jedan od oblika eksploatacije, ili djevojčice koje su bile prodate za maloljetničke brakove. S obzirom na to da pokrivamo i područje Brčko distrikta, bilo je i djece koje je smještalo njihovo Pododjeljenje za socijalnu zaštitu. Najčešće su to bili braća i sestre iz višečlanih porodica, a pored prosjačenja, u pitanju je bilo i zanemarivanje djece – kaže Lukićeva.
“Romska djeca jedna od najugroženijih kategorija”
U Brčkom, koje je pogranično područje i ima jednu od najvećih romskih zajednica u BiH i ranije je bilo slučajeva, koji su ukazivali na zloupotrebu djece, kaže za Srpskainfo pravnica i aktivistkinja Ana Kotur-Erkić, koja se godinama bavi institucionalnom zaštitom prava djece.
– Istraživanja pokazuju da su upravo romska djeca jedna od najugroženijih kategorija kada je u pitanju trgovina ljudima. Tako smo 2021. godine imali onu stravičnu nesreću kada je troje djece izgorjelo u ruiniranoj kući bez vode, struje i grijanja. Ta su se djeca bavila prosjačenjem i svi su to znali. Imali smo i 2018. ništa manje potresan slučaj u selu Prutača. Kada je jedno dijete dospjelo u bolnicu, jer je slomilo karlicu, otkriveno je da su roditelji u ovom selu ostavili djecu i da su dolazili samo povremeno, da pokupe dječji doplatak. O djeci niko nije brinuo – kaže Kotur-Erkić.
Osvrće se i na priče iz komšiluka koje se odnose na aktuelni slučaj poznat kao “kuća strave“.
– Komšije kažu da su neka djeca išla u školu. Ne mogu neka djeca ići u školu, a neka ne ići. Ne mogu djeca živjeti bez roditelja, a da im pri tom nisu određeni ni staratelj, ni hranitelj, ni usvojilac. Sve što je izvan tih, zakonom definisanih okvira, zloupotreba je djece i trgovina djecom, dakle krivično djelo – objašnjava Ana Kotur Erkić.
Šta se do sada zna o “kući strave”?
Za ovaj slučaj se saznalo kada je dvanaestogodišnja djevojčica, koja je takođe bila “zatočena” u kući, izašla u pratnji navodno dvije djevojčice na ulicu, tražeći pomoć. Uz njenu pomoć policija je 25. februara u ovom naselju pronašla kuću, i u njoj 31 dijete, ali uglavnom djevojčice.
Uzrast djece je od 12 godina pa sve do novorođenčadi, odnosno beba.
Ukupno šestoro djece imalo je hrvatske pasoše, a dokumenta ostalih mališana su, kako su saopštile vlasti u Brčkom, istekla i njihovi identiteti se utvrđuju. Zbog sumnje da su počinili krivična djela trgovina ljudima, trgovina djecom i zapuštanje ili zlostavljanje djeteta do sada je uhapšeno osam osoba, ali tu, po svemu sudeći, nije kraj hapšenjima.
Iza svega, prema do sada dostupnim informacijama, stoje Zahida Đogo i njen sin Alija, koji žive u ovoj kući, a među uhapšenima je, navodno, i izvjesna Viktorija Viki Popović iz Banjaluke, za koje se čeka odluka o određivanju pritvora.
Prema navodima tužilaštva, djeca su u Brčko stigla iz različitih dijelova BiH i inostranstva sudeći prema ličnim dokumentima pronađenim u kući.
– Policija Brčko Distrikta je 25. februara, pod nadzorom Tužilaštva, u porodičnoj kući u naselju Ivici pronašla 31 dijete. Djeca su zbrinuta na sigurno mjesto u saradnji sa Crvenim krstom i Centrom za socijalni rad. Pojedina djeca posjeduju lična dokumenta koja su izdata od strane organa stranih država. Tužilaštvo i policija u ovom momentu ne znaju da li se radi o originalnim ili falsifikovanim dokumentima, što će biti utvrđeno tokom istrage – rekao je medijima glavni tužilac Tužilaštva Brčko Distrikta Radmilo Ivanović.
Komšinica Emina Halilović ističe da nije vidjela ništa sporno u tome što mnogobrojna djeca iz Hrvatske borave tu.
– U proteklih osam godina, od kada živim tu, gledala sam mnogo djece koju je Zahida Đogo čuvala, uvijek uz pomoć mlađe zaposlenice, koje su se mijenjale. Ona je držala obdanište ovdje, našla je sebi posao da radi. Njoj su donosili djecu od mjesec, dva, a ona ih tu othrani. Neki su, čak, išli i u školu ovdje – rekla je Halilović.
Identiteti djece još nisu utvrđeni
U međuvremenu, brigu o pronađenoj djeci preuzeo je Centar za socijalni rad grada Brčko. Službenici Centra za socijalni rad su, u saradnji s policijom, djecu smestili u jedan od lokalnih hotela i pružili im svu neophodnu brigu i njegu.
Nakon što su sva djeca izvedena iz kuće u kojoj su bila zatočena, policajci su detaljno pretresli sve prostorije i iznijeli dokazni materijal.
Na ovom slučaju policija Brčko distrikta ostvaruje saradnju s Agencijom za istragu i zaštitu (SIPA), MUP RS, MUP HNK, kao i neophodnu međunarodnu saradnju sa Europolom i Interpolom.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu