Izvori iz Ministarstva odbrane Rusije rekli su “Izvestiji” da je raspoređivanje izvršeno u Kareliji, regionu koji se graniči sa Finskom. Sistemi Iskander-M, sposobni za ispaljivanje i krstarećih i balističkih raketa uključujući one opremljene nuklearnim bojevim glavama – dio su novoformirane raketne brigade unutar Lenjingradske vojne oblasti, koja je nedavno ponovo uspostavljena.
Ovaj strateški potez odražava rastuće tenzije između Rusije i zemalja NATO nakon što je Finska prešla sa neutralnog statusa na punopravno članstvo u NATO.
Strateška prilagođavanja i vojna spremnost
Reformacija Lenjingradske vojne oblasti i uključivanje 11. i 14. armijskog korpusa, stacioniranih u Kalinjingradu i Murmanskoj oblasti respektivno, naglašavaju rusku spremnost za dugoročni sukob sa NATO-om.
Admiral Vladimir Valuev, bivši komandant Baltičke flote, naglasio je da je ovo vojno restrukturiranje direktni odgovor na prošireni otisak NATO, koji se sada proteže dodatnih 1300 kilometara duž ruske granice zbog pristupanja Finske.
Sistem “iskander”
– Sistemi “iskander” mogu da ispaljuju krstareće i balističke rakete na ukrajinsku civilnu infrastrukturu – rekao je Vadim Skibicki, zamjenik načelnika ukrajinskog GUR, na brifingu za medije u nedjelju u Kijevu.
Ruske snage često su koristile projektile “iskander” u napadima na ukrajinske ciljeve, a riječ je o taktičkom naoružanju koje može da lansira nuklearne bojeve glave.
Zapadni stručnjaci ranije su iznijeli spekulacije da bi Moskva mogla da koristi upravo raketni sistem “9K720 iskander”, koji NATO vodi pod oznakom SS-26, ako odluči da posegne za nuklearnim arsenalom.
Rusija ih ima svega 100
U pitanju je mobilni balistički raketni sistem koji je pušten u rad 2006. godine.
Iskander može da nosi konvencionalne i nuklearne bojeve glave težine do 700 kilograma. Njegove rakete mogu da putuju do sedam puta većom brzinom od zvuka (7 maha) i mogu da dostignu visinu veću od 50 kilometara.
Intenziviranje odbrambene saradnje SAD-Finska
Dalje komplikujući bezbjednosni pejzaž, Finska je prošle godine potpisala sporazum o odbrambenoj saradnji sa Sjedinjenim Državama, dajući američkim snagama pristup na 15 lokacija uključujući četiri vazduhoplovne baze, vojnu luku i željezničku infrastrukturu uglavnom lociranu na sjeveru Finske.
Ovaj sporazum omogućava SAD da skladišti vojnu opremu i municiju u neposrednoj blizini ruske granice, povećavajući strateške uloge.
Dugoročna vojna strategija Kremlja
Ponovno uspostavljanje Lenjingradske vojne oblasti, prvobitno raspuštene tokom vojnih reformi početkom 2010, signalizira strategiju Kremlja spremnu za širi sukob sa NATO, prema februarskom izvještaju Instituta za proučavanje rata (ISW).
Ovaj strateški potez dijeli ruski zapadni vojni fokus, sa Moskovskom vojnom oblašću koja nadgleda granicu sa Ukrajinom i Poljskom, i Lenjingradskom oblašću koja se fokusira na sjeveroistočnu granicu NATO.
Analitičari u ISW sugerišu da ova reorganizacija omogućava Rusiji da bolje upravlja svojim vojnim angažmanima u Ukrajini dok održava strateški stav protiv NATO, stav koji je pojačan nedavnim članstvom Finske i Švedske u NATO.
– NATO je razmjestio oko 33.000 vojnika, 300 tenkova i više od 800 drugih oklopnih vozila blizu granica Rusije – izjavio je ruski ministar odbrane Sergej Šojgu.
– Danas grupa pojačanja NATO snaga blizu naših granica broji do 33.000 ljudi, oko 300 tenkova i više od 800 drugih oklopnih borbenih vozila – rekao je Šojgu na sastanku Ministarstva odbrane Rusije.
On je istakao da su u toku vježbe Alijanse u kojima učestvuje oko 90.000 vojnika, te da se radi simulacija “pretpostavljene ruske agresije”.
Prema njegovim riječima, NATO pokušava da pojača aktivnosti na Arktiku, a pristupanje Švedske Alijansi je pojačalo tenzije, prenosi Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu