Nijemi svjedok prohujalih vijekova je crkva Svetog Mine, na čijim freskama su predstavljeni svi važniji događaji i sveci iz hrišćanske istorije.
Crkva Svetog Mine vezuje se za Milutinovo i vrijeme kada je ovo mjesto bilo važan trgovački i rudarski centar na putu za Dubrovnik.
– Sama crkva je zadužbina Kralja Milutina. Sagrađena je krajem 13., 14. vijeka. Naime ovu crkvu je posvetio svom sinu Stefanu Dečanskom koji se slavi inače istoga dana kada i Sv Mina – kaže Nataša Todorović, turizmolog.
Iako jednobrodna građevina, arhitektonski skromnog izgleda, koja je gotovo jedan metar ukopana u zemlju, svojom unutrašnjošću može da zasjeni mnogo veće građevine tog tipa.
– Oslikana je negdje u 17. vijeku u doba Pajsija Prvog slikalo je 4 slikara za koje se smatra na osnovu njihovog ikonografskog izražavanja i rukopisa da su poreklom Grci. Kompletno slikarstvo je rađeno naravno u vizantijskom stilu sa tamnoplavom osnovom i crvenim bordurama i akcentima – navodi istoričar umjetnosti Dragan Popović.
U porti crkve pronađeno je četrdesetak sarkofaga i mermernih spomenika iz perioda od 13. do 17. vijeka, a u neposrednoj blizini otkriveni su tragovi 215 topionica u kojima se topila ruda gvožđa, olova, srebra i zlata.
– Zaista se ovdje radi o specifičnoj vrsti olovne rude sa velikim primjesama srebra, takođe je poznata i ruda gvožđa. U posljednje vrijeme je prepoznata jača aktivnost ljudi koji idu u nadi da će pronaći nekakvo blago baš zbog tih silnih toponima i glasina koje ovdje kruže o bogatim rudama – kaže Milan Savić, arheolog.
Ovo mjesto predstavlja i nezaobilaznu turističku atrakciju za sve goste koji borave u obližnjoj Lukovskoj banji. Za te namjene opremljena je prostorija u staroj školi koja predstavlja svojevrstan muzej.
– Gdje zapravo gosti mogu da vide nadgrobne ploče koje su od velikog značaja, koje su pronađene na ovom prostoru koji datira iz 16. i 17.vijeka. To su mermerne ploče na kojima su prikazani čak i likovi ljudi – kaže Nataša Todorović, turizmolog.
U kuršumlijskom kraju ima više od 70 svetinja koje predstavljaju važno kulturno naslijeđe od Nemanjića do danas, prenosi RTS.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu