Budućnost pregovora o formiranju nove vlade zavisi od bitnog faktora, a to je rezultat koji će ostvariti ljevičarski Savez Sara Vagenkneht (BSV). BSV se sada nalazi na ivici cenzusa, a ako uđe u parlament, to će drastično promijeniti Mercove šanse za formiranje jake koalicije sa SPD.
Preliminarni rezultati izbora u Njemačkoj izgledaju ovako:
CDU/CSU 28,5% ili 208 mjesta u Bundestagu
AfD 20,8% ili 152 mjesta u Bundestagu
SPD 16,4% ili 120 mjesta u Bundestagu
Zeleni 11,6% ili 85 mjesta u Bundestagu
Levica 8,7% ili 64 mjesta u Bundestagu
BSV 4,9% – ispod cenzusa
FDP 4,3% – ispod cenzusa
Liberali (FDP) Kristijana Lindnera sasvim sigurno neće ući u Bundestag, što se ne može reći sa SavezSaraVagenkneht.

Savez Sara Vagenkneht na ivici cenzusa
Ovaj ljevičarski savez se od objavljivanja prvih rezultata nalazi na ivici cenzusa, a liderka Sara Vagenkneht smatra da su rezultati sporni, zbog, kako tvrdi, nemogućnosti Nijemaca u inostranstvu da glasaju, piše Blic.
Ona je najavila i osporavanje rezultata izbora ako njena stranka ne uđe u Bundestag, za šta joj fali tačno 13.400 glasova!
Etwa 13.400 Stimmen haben uns gefehlt. Das war knapp! Uns haben aber auch fast 2,5 Millionen Wähler ihr Vertrauen geschenkt, darunter eine halbe Million ehemalige Nichtwähler. 4,97 Prozent, das ist das beste Ergebnis, das je eine neue Partei bei ihrem ersten Antritt zu einer… pic.twitter.com/ceyoGMHpvf
— Sahra Wagenknecht (@SWagenknecht) February 24, 2025
Dok se Vagenknehtova bori za ulazak u parlament, jedan čovjek se nada suprotnom. Lider unije CDU/CSU Fridrih Merc jasno je stavio do znanja šta je njegov cilj nakon izbora – jaka i stabilna dvopartijska koalicija. U idealnom svetu, to bi bio savez CDU/CSU i SPD, što i jeste dogovor koji Merc pokušava da postigne.
Da li će uspjeti ne zavisi samo od njegovih pregovaračkih sposobnosti i onoga što će ponuditi Socijaldemokratama, već i od konačnog rezultata BSV.

“Crna labudica” može da poremeti planove Mercu
Kako stvari sada stoje, CDU/CSU i SPD zajedno imaju 328 mjesta u Bundestagu. Njemački parlament će nakon ovih izbora imati 630 poslanika, a za većinu je potrebno 316.
Računica je za Merca prilično jednostavna: ako manje partije poput BSV ne pređu cenzus, njihova mjesta će biti raspoređena proporcionalno među strankama koje su ušle u parlament, što bi ojačalo buduću vladajuću koaliciju.

Drugim riječima, nekoliko procenata moglo bi da napravi razliku između političkog preživljavanja ili potpunog uništenja malih partija – ovo bi omogućilo dodatna mjesta u Bundestagu za većinu predvođenu Unijom.
Mercu zato na ovim izborima nije bila potrebna samo pobjeda CDU/CSU, on se nadao da će Ljevica, BSV i FDP pretrpjeti velike poraze.
Nijemci, jednostavno rečeno, mogu da daju dva glasa:
– jedan za stranku;
– jedan za kandidata u svojoj izbornoj jedinici, koji može da dobije direktnu ulaznicu u Bundestag.
Oba glasa nude strankama put do Bundestaga. Ako neka stranka dobije najmanje pet odsto stranačkih glasova, ona je bez obzira na sve u parlamentu. Ako padne ispod granice od pet odsto, ali osvoji tri direktna mandata, dobija pravo na dio poslaničkih mjesta. Ova “rupa u zakonu” je spasila Ljevicu 2021. godine, kada je pala za 0,1 procenat ispod granice od pet odsto, ali je prošla zbog tri mandata u izbornim jedinicama koje je osvojila.
Šta je pričala o Srbiji
Sara Vagenkneht važi za jednu od pobjednica izbora za Evropski parlament koji su održani prošle godine. Njen savez BSV ostvario je 5,7 odsto glasova na evropskim izborima u Njemačkoj, a postao je i neophodan za formiranje vlasti u Tiringiji i Saksoniji.
Evropski izbori u junu prošle godine bili su prvi put da je ova partija, osnovana samo nekoliko mjeseci ranije, testirana na izborima. Populistički Savez Sara Vagenkneht kombinuje ljevičarsku socijalnu politiku s antiimigrantskim stavom i kritikom Evropske unije.
Kada je upitana gdje se BSV nalazi na političkom spektru, Vagenkneht, bivša zvijezda političke krajnje ljevice, rekla je: “Nije sa desne strane”.
Vagenknehtova je izuzetno popularna, a godinama je gradila reputaciju žene koja se bori protiv političkog mejnstrima. Ona je u januaru prošle godine zvanično raskrstila sa Ljevicom i osnovala sopstvenu partiju.
Spoljnopolitička platforma BSV u suprotnosti je sa zapadnim konsenzusom, posebno kada je riječ o ratu Rusije i Ukrajine. Vagenknehtova je sama pozvala na prekid vojne pomoći Kijevu i kritikovala zapadne sankcije protiv Moskve, uključujući izvoz energenata. Naglasila je da vjeruje da je diplomatska inicijativa neophodna u ratu.
Ona je jednom prilikom pomenula i Srbiju, kritikujući NATO bombardovanje.
– Na današnji dan prije 20 godina NATO je započeo vazdušne udare u sukobu na Kosovu. Za mene je centralna lekcija iz ovog i drugih ratnih umiješanosti posljednjih decenija: međunarodno pravo mora ponovo postati vodeći princip naše spoljne politike. Njemačka politika mora da se odvoji od ratoborne američke politike. Za mir i sigurnost – navela je ona na Fejsbuku na 20. godišnjicu početka bombardovanja Jugoslavije.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu