On se pojavio na konferenciji za novinare s predsjednikom SDP Peđom Grbinom i objavio kako će lično kandidovati kao prvi na SDP-ovoj listi u Zagrebu, u istoj izbornoj jedinici u kojoj na izbore izlazi predsjednik HDZ, premijer Andrej Plenković.
Pritom je održao govor iz kojeg proizlazi da situaciju u Hrvatskoj smatra vanrednom u toj mjeri da zemlji treba vlada nacionalnog jedinstva, kakvu je posljednji put imala u vrijeme rata! Naravno, bez HDZ, kojeg je označio glavnim neprijateljem, a kao “kantu koja je prelila septičku jamu svih nečistoća koje guše našu zemlju već godinama” označio je imenovanje Ivana Turudića na funkciju glavnog državnog tužioca.
Plenković je Milanovićev naum nazvao “paničnim potezom, koji radi samo neko ko je u velikom strahu” pa zaključio kako su maske konačno pale, te kako se Milanović potvrdio kao dosad skriveni lider opozicije.
– Svi ćemo mu pokazati da će izgubiti i on i SDP treći put – poručio je Plenković, dok su u HDZ-ovim stranačkim kuloarima komentarisali kako je sada nužno dodatno zbijanje redova kako bi se spriječilo bilo kakvo osipanje glasova koje bi išlo u prilog Milanoviću.
Milanovićev potez iznenadio je i kompletnu opoziciju, čak i lijevu i centrističku, koja je prošlog utorka na Iblerovu trgu dogovorila da idu zajedno na izbore, a 24 sata kasnije krenula se raspadati. Jednog po jednog predstavnika devet stranaka koje su prošlog utorka pristale da uđu u koaliciju sa SDP-om juče su nazivali iz SDP, uglavnom Peđa Grbin, te ih pitali ostaju li u dogovorenoj koaliciji nakon novih okolnosti ili ne ostaju, piše Večernji list.
– Ko ostane izvan ove priče koju sada vodi Zoran Milanović, a pripada ljevici i centru, mora biti svjestan da ga nakon izbora više nema – komentar je koji se čuo iz ovih redova.
Ono što je jasno je da u izbornoj priči, koju sada vodi Milanović, neće biti Možemo, jer oni dalje nastavljaju, kako su juče rekli, sa svojom pričom. Ulazak Milanovića u trku vjerovatno znači da od tačkaste koalicije s Možemo nema više ni tačkice. Inače, u Možemo smatraju kako im je Milanovićeva odluka da učestvuje na izborima dobro i došla jer će svi nezadovoljni na ljevici Milanovićem glas dati njima.
Upućeni u Milanovićev potez uvjereni su da će ankete odmah pokazati rast lijeve koalicije i da će SDP biti relativni izborni pobjednik. Isti procjenjuju kako Milanović, koji oko sebe ima većinu opozicije, bez problema može sastaviti novu vladu jer ima znatno veći koalicijski potencijal od HDZ. On, za razliku od Plenkovića, kažu izvori iz SDP, može i s Mostom, pa čak i s Domovinskim pokretom, budu li i njihovi mandati potrebni za većinu.
Iz Mosta se nije mogla dobiti nikakva reakcija, a da o tome šta će učiniti Milanović unaprijed nisu imali pojma iščitava se iz činjenice da su juče predstavili Nikolu Grmoju kao vlastitog kandidata za premijera. Predsjednik Domovinskog pokreta, Ivan Penava, procijenio je, međutim, kako nakon Milanovićeve objave više ništa neće biti isto i poručio kako će stranačka tijela DP “pomno promotriti refleksiju ove odluke”.
Osim političkog potresa, Milanović je otvorio i niz ustavnopravnih nedoumica, s obzirom da predsjednik igra nemalu ulogu u provođenju parlamentarnih izbora. Osim toga, nakon provedenih izbora onom ko uspije okupiti parlamentarnu većinu predsjednik povjerava mandat za sastavljanje vlade. Jasno je i kako predsjednička dužnost nije spojiva sa zastupničkom, na koju se sad Milanović kandidovao, ali iz njegove objave na društvenim mrežama proizlazi kako ostavku na predsjedničku dužnost namjerava podnijeti tek nakon parlamentarnih izbora, odnosno, kako je napisao, nakon pobjede na tim izborima.
– Nakon izborne pobjede, u koju sam siguran, odstupiću sa svoje dužnosti predsjednika Republike i uz podršku nove većine u Hrvatskom saboru preuzeti odgovornost za vođenje Vlade – napisao je Milanović i dodao kako do preuzimanja nove dužnosti nastavlja obavljati predsjedničku funkciju.
Šta mu znači pobjeda?
Ovakav razvoj događaja je zatekao i ustavnopravne krugove. Profesorka s Riječkog pravnog fakulteta Sanja Barić tumači kako je ovakva Milanovićeva namjera duboko protivustavna.
– Iako to nije decidno propisano u Izbornom zakonu, iz cjelokupnog duha Ustava i niza njegovih odredbi proizlazi da je ovakva situacija nedopuštena, od odredbi koje govore da predsjednik države ne može obavljati nijednu drugu javnu dužnost, do onih koje govore o njegovoj zadaći da se brine o usklađenom djelovanju i stabilnosti vlasti – kaže profesorka.
Posebno apostrofira kako je nejasno šta Milanoviću zapravo znači pobjeda na izborima.
– Znači li to da bi morao imati 76 mandata? Što onda – pita se Barićeva.
Ocijenila je zato da bi se o ovoj situaciji svakako trebao oglasiti Ustavni sud.- Nećemo ništa komentarisati izvan ustavnosudskih postupaka koji će se eventualno voditi ped Ustavnim sudom – rekao je Miroslav Šeparović, predsjednik Ustavnog suda.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu