Brisel je ispostavio BiH uslove i rok za otvaranje pregovora, a sutrašnji razgovori, čiji je domaćin lider HDZ Dragan Čović, možda su i posljednja prilika za postizanje dogovora kako bi Evropska unija otvorila pregovore sa BiH 21. marta.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik poručio je da Srpska neće podržati proces pristupanja Evropskoj uniji po cijenu gubljenja identiteta srpskog naroda i tradicionalnih prijatelja.
Evropski put BiH prvobitno je bio uslovljen ispunjavanjem 14 prioriteta, da bi se sveo na formulu 3+1, što je generalni direktor za Evropu u Službi za spoljne poslove EU Angelina Ajhorst obrazložila nedostatkom vremena.
I pored iznenadnog skraćivanja liste, Republika Srpska je pokazala dobru volju.
Otpočeli su pregovori sa FRONTEKS i usvojen je Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja teroriostičkih aktivnosti.
Preostala su dva zakona kojim Brisel uslovljava početak pregovora – o sudovima i sukobu interesa.
– I ako dođe do neke odluke, biće to odluka za pokrivanje njih na Zapadu, pa će reći da otvaramo pregovarački proces, bez datuma. To bez datuma Turska čeka 40 godina. Nisu u pitanju samo ta dva zakona, govorimo o 14 prioriteta, a u njemu ima zakon o Ustavnom sudu – rekao je Dodik.
Stranke “Trojke” čine sve da izbjegnu dogovor o odlasku stranih sudija, iako su svjesni da BiH s njima ne može u EU.
Na prijedlog srpske strane da se usvoji zakon o Ustavnom sudu odgovaraju kontrazahtjevom da se formira Vrhovni sud u okviru zakona o sudovima, neophodnog za nastavak evropskog puta.
Pri tome odbijaju da sjedište Apelacionog odjeljenja bude u Banjaluci.
Lider “Naroda i pravde” Elmedin Konaković izrazio je nadu da će biti napravljen iskorak uzimajući u obzir važnost puta BiH ka EU.
– Mislim da za te procese imamo vremene. Kada je riječ o zakonu o sudovima, on može istrpiti još neke modifikacije, ali od nekih zahtjeva ne možemo odustati i povući se. Napravili smo kompromise kako bismo dobili tu dvostepenost, a spremni smo podržati sa, nadam se, sjedištem u Istočnom Sarajevu – rekao je Konaković.
Zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara Staša Košarac pita u čemu je problem da sjedište Apelacionog odjeljenja bude u Banjaluci.
– Ima li neko argument zašto je problematično da bude u Banjaluci? Apsolutno niko od partnera nije rekao na neku suprotnost stavovima Republike Srpske, samo onda kada izađu iz zgrade gdje dogovaramo dođu i kažu “dobili smo novi stav i to je za nas neprihvatljivo” – kaže Košarac.
I o zakonu o sukobu interesa postoje oprečni stavovi.
Srpska strana pristaje da se odnosi samo na zajedničke institucije, Bošnjaci se protive principu etničkog glasanja unutar Komsije koja odlučuje o sukobu interesa, dok je Hrvatima blizak model iz Hrvatske. I izmjene Izbornog zakona različito se tumače.
Za bošnjačke stranake, srpsku opozicije i OHR, to je uvođenje savremenih tehnologija tokom glasanja i brojanja, za HDZ garancija da im se u narednim izbornim ciklusima neće ponoviti slučaj Komšić.
Predsjedavajući Predstavničkog doma PS BiH Marinko Čavara (HDZ BiH) pita o kakvom se integritetu izbornog procesa govori ako nema legitimnih i legalnih predstavnike na mjestima za koje se izbori organizuju.
Konaković kaže da ne pristaju na rješavanja onog dijela Izbornog zakona koji se tiče izbora hrvatskog člana Predsjedništva.
– Trebalo bi da se zadržimo na ovim integritetskim izmjenama, jer sam siguran da će Kristijan Šmit nametnuti novo rješenje, a to nas vodi u novi zaplet – ističe Konaković.
I tu je Konaković u pravu, u slučaju da Kristijan Šmit, kojeg institucije Srpske ne prizaju za visokog predstavnika, nametne izmjene Izbornog zakona uslijediće zaplet koji će BiH odvesti daleko od evropskog puta.
– Po tom zakonu neće se izbori provoditi u Republici Srpskoj, nego ćemo mi odmah donijeti svoj zakon i provoditi po našem zakonu. Nikakvo nametenja ne dolazi u obzir, ako nametne Izborni zakon mi ćemo donijeti svoj zakon, ako se drzne da bilo šta nametne oko imovine, mi ćemo donijeti odluku o nezavisnosti – kaže Dodik.
On kaže da Republika Srpska ne želi da izgubi svoj identitet tokom procesa evropskih integracija BiH.
– Odluku o eventualnom članstvu Brisel može donijeti zbog geostrateških razloga, kao što vidimo na primjeru, ali je danas mnogo manje evrooptimizma nego prije 10 godina – zaključio je Dodik, piše RTRS.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu