Na tu funkciju ga je 9. avgusta 1999. imenovao tadašnji predsjednik Boris Jeljcin.
Jeljcin ga je takođe odredio i za svog nasljednika na funkciji predsjednika Rusije.
U oktobru 1999. Putin je bio relativno novo lice u vrhu ruske politike, ali je brzo sticao popularnost, posebno zbog čvrstog stava u vezi sa Drugim čečenskim ratom, koji je započeo krajem ljeta te godine.
– Nama se ne sviđa što Ukrajina želi da uđe u NATO. Želimo da uzmemo Krim ili jednostavno ne možemo da se dogovorimo oko novca, gasa, šećera. U čemu je naš glavni problem s Ukrajinom, Vladimire Vladimiroviču? – pitao je voditelj Putina.
“Ne želimo da uzmemo Krim”
Uslijedio je odgovor koji zvuči nevjerovatno u ovom trenutku.
– Prvo, ne želimo da uzmemo Krim, to je apsolutna glupost. Ako počnemo nešto da uzimamo od nekoga, onda će sigurno nešto i nama da uzmu. Ili ćemo nešto da izgubimo. U svakom slučaju, započećemo takvu podjelu na prostorima bivšeg Sovjetskog Saveza od koje se nikada nećemo oporaviti – rekao je Putin odlučno.
On je dodao da je, po njegovom mišljenju, “glavni problem teško imperijalno naslijeđe Rusije”.
– Svi nekako misle da je Rusija ostala carstvo. A sada, oni koji aplaudiraju, neka me pažljivo saslušaju. Svi misle da je Rusija ostala carstvo i odnose se prema njoj kao prema carstvu. A to već odavno nije tako – kazao je Putin.
Ruski predsjednik je potpisao dekret o aneksiji Krima 2014. godine, a invaziju punog obima na Ukrajinu otpočeo je u februaru 2022. godine i njoj se još ne nazire kraj, prenosi Index.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu