Prema istraživanju agencije Statist, 20 odsto Turaka imalo je u jednom trenutku kontakt s digitalnim valutama, što je najviši udio na svijetu. Prema drugom istraživanju, još u aprilu 2015. godine 45 odsto Turaka držalo je digitalne valute za budućnost, dok je evropski prosjek samo 28 odsto, prenosi Indikator.ba.
Istovremeno, 56 odsto Turaka reklo je da koriste mobilne aplikacije za plaćanje. U evropskim okvirima to je 33 odsto.
Porast kriptovaluta je možda uglavnom povezan s ekonomskom krizom u zemlji, ocjenjuje se u tekstu, uz podsjećanje da je turska lira izgubila velik dio vrijednosti nakon neuspjelog državnog udara 2016. godine i ekonomske nesigurnosti koja je potom nastupila.
Ako neka zemlja prođe kroz ekonomsku krizu, to će navesti investitore na potragu za novim kanalima i neometanim tržištima – citira Cointelegraph Jasina Orala, čelnika i osnivača turske bitkoin mjenjačnice Paribu.
Kripto pomami u Turskoj pogodovala je i činjenica da je 2016. zabranjen američki platni sistem PejPal. Pored toga, u zemlji odstoji mnogo igrača koji su upoznati s digitalnim napretkom, što je takođe povoljno za širenje kriptovaluta.
– U Turskoj ima više od 30 miliona aktivnih igrača. Turski korisnici su shvatili da virtuelne stvari dobijaju na vrijednosti kada se na tržištu pojave ponuda i potražnja – kaže predsjednik Netmarble EMEA magazina Bariš Ozitek.
Turci su se, stoga, vrlo brzo pripremili za prelazak na kriptovalute.
U 2017. godini, turska vlada je pokušala da zaustavi napredovanje bitkoina, navodeći kao ralog da digitalni novac zbog svoje spekulativne prirode nije kompatibilan sa islamom.
Ankara sada radi na virtuelnoj valuti i platformi za međunarodna digitalna plaćanja. Najkasnije do kraja 2020. trebalo bi da dovrši testnu fazu i uvede kripto-liru, prenosi Indikator.ba.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu