Poručila je to dr Biljana Mijović, profesorka Medicinskog fakulteta u Foči i epidemiolog u Institutu za javno zdravstvo RS.
Svakodnevno, kaže, ima uvid u aktivnosti u kovid odjeljenjima, u brojeve hospitalizovanih i umrlih, a pogotovo u epidemiološku situaciju u regijama Foča i Istočno Sarajevo.
Dešava se da u jednom radnom danu uđe u kovid odjeljenje bolnice, potom u neki od domova zdravlja i da organizuje vakcinaciju.
– A onda ugledam svjetlost dana i u njemu razdragane ljude u kafićima, zagrljene, bez distance. Oni ne mogu disati za one nesretnike na mašinama. Oni ne znaju za našu brigu za njihov život, niti brigu članova porodica oboljelih. Oni misle da su zaštićeni ako su primili jednu dozu vakcine, ili još više ako su primili dvije doze. Gdje je tu solidarnost? I onda, nakon svega, sretnem osobu koja me pita da li virus uopšte postoji – kaže profesorka Mijović za Srpskainfo.
Epidemijska linija
Ovo proljeće će, ocjenjuje ona, biti obilježeno suzbijanjem trećeg talasa kovid-19, kako u Republici Srpskoj, tako i u okruženju.
U svim gradovima Srpske, s manjim odstupanjima, epidemijska linija ima uzlazni trend i još nije dostigla vrhunac kakav smo imali krajem oktobra prošle godine, ali je vrlo blizu tog vrha.
– Mišljenja sam da se kriva neće zaustaviti na ovom nivou, već da će kovid-19 nastaviti da se širi još neki period ovim intenzitetom. Epidemijski vrh bi se mogao dostići za dvije nedelje, nakon čega bi potencijal širenja počeo slabiti. Tada će kriva krenuti silazno, ali ne takvom brzinom kojom se popela do vrha epidemijske krive – ocjenjuje Biljana Mijović.
Upozorava da je virus ponovo ušao u porodice, a on ima visok potencijal širenja.
Rigorozne mjere
Tokom godinu dana borbe s pandemijom naučili smo mnogo o novom korona virusu i bolesti kovid-19, ali je pitanje koliko primenjujemo ono što znamo, poručuje profesorka Mijović.
– Znamo tačno da moramo biti bliski sa zaraženom osobom, da mu moramo prići na rastojanje manje od jednog metra, da bi se stekla infekcija. Svi mi znamo tačno kada smo pogriješili, kada nam je tenzija održavanja preporučenih mjera popustala, kada nismo nosili masku. Problem je samo što svi ne primjenjujemo ono što znamo – kaže Biljana Mijović.
Upoređujući stanje od prije godinu dana, kada je u Republici Srpskoj broj zaraženih bio mali, a epidemiološke mjere rigorozne, pa je čak uveden lokdaun i policijski čas, profesorka Mijović kaže da su rigorozne mjere kontrole uvedene s ciljem da se infekcija ne unese u našu zemlju, a potom da se spriječi njeno širenje.
– Pošto zarazne bolesti ne poznaju granice, SARS-CoV-2 se kroz ”pukotine” uvukao u našu zajednicu. A kada je ušao među prve građane, sprovođene su rigorozne mjere da se zaustavi širenje. I bili smo uspješni, uspješniji nego zemlje okruženja. Zatim je uslijedio period smanjene transmisije, opuštanja i onda ponovo period intenzivnog širenja – objašnjava sagovornica Srpskainfo.
Vakcinacija
Iako smo trenutno u veoma nepovoljnoj epidemioloskoj situaciji i treba učiniti sve da kriva krene silaznom linijom, mjere ne moraju biti tako drastične kao na početku pandemije, ocjenjuje profesorka Mijović.
Sve, kaže, zavisi od toga, koliko ćemo poštovati postojeće mjere.
– Republički krizni štab iz dana u dana prati epidemiološku situaciju i predlaže mjere. Ne bi bilo nelogično da Štab samo u jednom trenutku predloži rigoroznije zaključavaje zemlje. Ukoliko rigorozne kontrole poštovanja postojećih mjera u narednih sedam dana ne daju nikakve rezultate, zaključavanje je moguća opcija – kaže Mijovićeva.
Apeluje na građane da se još malo strpe i sačekaju toplije dane, kada će s prijateljima moći da se druže u baštama na otvorenom, što je mnogo manji epidemiološki rizik od sjedenja u zatvorenim kafićima.
– Mogli bismo i hitrije da se vakcinišemo, da što prije steknemo imunitetet, dok onima koji su oboljeli on ne opadne. Inače, vrtićemo se u krug – poručuje profesorka Mijović za Srpskainfo.
Neslaganja
Na pitanje da li i u Republici Srpskoj, kao u Srbiji, postoje neslaganja između stručnog i “političkog” dijela kriznog štaba, kada su u pitanju epidemiološke mjere, profesorka Mijović kaže da nema podjele u tabore, ali da su rasprave medicinskog i ekonomskog dijela kriznih štabova “i logične i neophodne”.
– Svako se bori za svoju branšu. Medicinski dio kriznog štaba želi manje oboljelih, a ekonomski pokušava održati ekonomiju, bar na minimumu. Sve pandemije u istoriji su ostavljale drastične posljedice na ekonomiju. A ako sve krene nizbrdo i građani budu na rubu izdržljivosti, neće prozvati doktore, već ekonomski i politički dio štaba. Virtuozi su oni koji znaju napraviti ravnotežu – poručuje dr Biljana Mijović.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu