Većina njih, koji se kriju se iza krilatice “višak smrtnosti”, i zaista su žrtve kovida, ali i dokaz da je pandemija ubila mnogo više ljudi nego što mislimo, kako u svijetu, tako i kod kuće u Srbiji.
Epidemiolog i člana Kriznog štaba Srbije Predrag Kon objašnjava treba li Srbija ponovo da broji umrle od korone i njegov odgovor je: “nesumnjivo, da”.
– Ja se nadam i mislim da je to potrebno. Ovakva pandemija to zaslužuje – odgovorio je dr Kon na pitanje Blica.
I, upravo je on trenutno jedini koji se ispred insitucija u Srbiji bavi pitanjem dodatnih smrti, podataka o smrtnosi i preispituje ih, ne uzimajući ih zdravo za gotovo. Do sada ni od jedne više instance od Gradskog zavoda za javno zdravlje Beograd nije stigao nijedan podatak o tome da li postoji neslaganje u brojevima umrlih. Ipak, on je javno već potvrdio da je broj umrlih barem tri puta veći nego što zvanična statistika bilježi.
– Znate kako, svako je za sebe. Ja mogu da kažem da ja to smatram svojom dužnošću. I ne radim to ja sam, imam jedan manji tim ljudi oko sebe u Gradskom zavodu sa kojim prikupljam zvanične podatke za Beograd od Republičkog zavoda za statistiku – objašnjava epidemiolig.
Kon kaže i da je normalno da u pandemiji podaci dolaze naknadno i da nisu potpuni.
– Razlika je samo u tome što mislim da smo mi jedina zemlja na svijetu gdje se to posmatra sa nivoa nekakve “teorije zavjere”, gdje se misli da neko nešto krije smišljeno – kaže stručnjak.
Do kakvih je rezultata do sada došao?
Kon navodi da je u svom istraživanju koristio mortalitetnu statistiku i DN2 obrasce, i podatke iz Gradskog zavoda za javno zdravlje. Potvrda o smrti ima tri dijela – neposredni, osnovni i posredni uzrok smrti, naveo je, dodajući da one stižu poslije dva mjeseca.
– Ti podaci su najpouzdaniji u Srbiji. Na osnovu analize, od marta do juna, od kovida 19 kao osnovnog i neposrednog uzroka smrti je 210 osoba preminulo u Beogradu. Samo jedan slučaj je bio da je neposredan uzrok smrti bio kovid 19, a osnovni maligna bolest. Zabilježeno je 29 preminulih od virusne pneumonije, koje ranijih godina nisu registrovane – rekao je Kon.
Preminulo više osoba u odnosu na prosjek
On je objasnio da u ukupnoj smrtnosti, računajući sve koji su umrli, a prateći period od pet godina unazad, utvrđeno da su u martu 92 osobe više umrle u glavnom gradu Srbije u odnosu na prosjek prethodnih godina.
– U aprilu je taj broj iznosio 246, a u maju je 85 osoba manje umrlo nego ranijih godina. U junu su ponovo preminule 92 osobe više nego ranije. Tog mjeseca je 3.235 stanovnika Beograda oboljelo od korone po prijavama građana, a 127 je preminulo od ove bolesti. Treba da se zna da smo u julu zabilježili veliki udar i činjenica je da je najveći broj ljudi preminuo u tom mjesecu – rekao je Kon.
Kada je riječ o PCR testiranju, u Beogradu je na ovaj način testirano 105.137 građana, a na osnovu pojedinačnih prijava smrti od zaraznih bolesti umrle su 302 osobe. Od kada se pojavila korona u Beogradu, od nje je do sredine avgusta oboljelo 7.246 stanovnika, gdje je PCR testom identifikovan virus.
– Imali smo 751 osobu sa simptomima virusa, koji nije identifikovan testiranjem. U julu je više od polovine do sada registrovanih ljudi oboljelo od korone i očekujemo da će i u potvrdama smrti broj preminulih zbog korone biti znatno veći i da će iznositi oko 500. To su stvarni podaci -zaključio je dr Kon.
Čija je odgovornost?
Kada je riječ o odgovornosti, epidemiolog kaže da je odgovornost aspolutno na informatičarima, ne na Kriznom šabu, budući da su podatke o smrtnim ishodima dobijali svakodnevno nekoliko minuta prije konferencije za štampu, te da nije bilo razloga da u njih ne vjeruju.
– Postojao je manjak komunikacije između nas i onih koji su podatke unosili i dostavljali nam. Smatram da je neko od glavnih ljudi zaduženih za taj sistem trebalo da bude sa nama na Kiznim štabovima, međutim to nije bio slučaj – rekao je Kon.
Istina je, odaje, da je na osnovu mortalitetne statistike bilo trostruko umrlih više u Beogradu, nego što je uopšte prijavljeno.
– To znači da sami ljekari nisu prijavljivali da je smrt od kovida – zaključio je on.
Na pitanje da li se revizija umrlih radila i za neke ranije epidemije ili pandemije Kon kaže da je to bilo neophodno.
– Dobili smo dokument da je neophodno raditi reviziju umrlih nakon epidemije gripa, ali iz nekog razloga to nikada nije urađeno – istakao je Kon i naglasio još jednom da i dalje misli da je neophodno da se u cijeloj zemlji uradi revizija istorija bolesti svih preminulih.
– To će biti veliki posao ali i veliki doprinos za budućnost. U čitavom svijetu će se raditi revizije. To je bitno zbog povjerenja ljudi u preventivnu medicinu – zaključuje.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu