Društvo

Više mesa i mlijeka: Ovce iz Francuske zaposjele pašnjake oko Milića

Duško Šalipurević iz Ristijevića kod Milića gaji ovce “il d frans”, s najboljim nivoom genetske garancije u svijetu, pasminе koja je sposobna da se prilagodi svim uzgojnim uslovima i područjima.

Više mesa i mlijeka: Ovce iz Francuske zaposjele pašnjake oko Milića
FOTO: S. R. MRKONJIĆ/RAS SRBIJA

Osim izuzetno kvalitetnog mesa, popularne su zbog izvanrednog dnevnog prirasta jagnjadi i velike plodnosti.

Šalipurević je prije dvije decenije nastavio porodičnu tradiciju i posvetio se ovčarstvu. Njegovo primarno stado obogatilo je 25 ovaca i jedan ovan pasmine “il d frans”, kojeg je dobio od UNDP-a 2013. godine. Trenutno ima stotinak ovaca.

“Il d frans” ukršta s domaćim pasminama i povećava proizvodnju mesa i mlijeka.

– Četrdesetak priplodnika ove rase parili smo sa 40 križanki, vintenbergom, solčavkom i bergamom domaćom ovcom. Dobili smo dobar priplodni proizvod, veoma tražen na tržištu. Naprimjer, vitenberg daje veću mesnatost, solčavka veću mliječnost, bergam obezbjeđuje veću konstituciju, gabarit, a zadržali su tovna svojstva „il d fransa”. Ova francuska rasa u tovu jagnjadi ima prirast i do pola kilograma dnevno. Osim toga, više od 70 odsto ženki se blizni, a budu i poneke trojke. Sve u svemu, prezadovoljan sam ovom rasom – kaže ugledni farmer.

Uzgoj

“Il d frans” je tovna rasa ovce koja iziskuje dobre uslove, hranu i klimu, ali vraća duplo više od domaće ovce.

FOTO: S.R.MRKONJIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: S.R.MRKONJIĆ/RAS SRBIJA

– Neke od prednosti su veći prirast u tovu jagnjadi, veća iskorištenost mesa u tovnoj klasi. Kod nas ih je malo teže uzgajati, jer je sam kraj specifičan, nemamo toliko obradivih površina, pa nam je teže pripremiti hranu za njih, ali nekako se borimo. Po životinji nam je potrebno 15 bala sijena, toliko silaže, a zrnaste hrane nekad i do 60 kg, u zavisnosti od veličine jagnjadi. Moramo pripremiti velike količine, ako želimo da ovaj broj životinja ostavimo u kondiciji – pojašnjava Šalipurević.

Potražnja za priplodnim materijalom lošija je, kaže, u ovom dijelu Srpske. Trenutno ima 80 priplotkinja na jagnjenju. Ova mesnata rasa prepoznata je na tržištu; “il d Frans” je popularan kod proizvođača jagnjetine zbog visokokvalitetnog mesa.

– Teško ide prodaja, korona nas je gotovo uništila. Blizu nam je i granica Drina, pa cvjeta crno tržište, ali kvalitet ipak nađe kupca. Godinama sarađujem s kupcima iz Sarajeva i Srebrenika; znaju da moja jagnjad daju od 60 do 70 odsto mesa prilikom klanja, pa im se isplati – kaže ovaj milićki domaćin.

Pomoć opštine

Opština im pomaže savjetodavno, ali ima i podsticaje, koji su značajna pomoć u vrijeme pandemije.

Radi unapređenja ovčarstva iz Opštine najavljuju novinu u ovogodišnjem pravilniku – sufinansiranje nabavke ovnova. Namjera je da pomognu ovčarima da poboljšaju rasu, povećaju broj grla, a samim tim i zaradu.

Budžet Opštine Milići je 5,7 miliona KM, a za podsticaj agraru izdvaja se godišnje stotinak hiljada maraka, podsjeća načelnik opštine Marko Savić.

– Izradili smo Program razvoja poljoprivredne proizvodnje na području Opštine Milići. Obuhvatili smo nekoliko sektora. Planiramo da pomognemo voćarima, proizvođačima jagodičastog voća i šljive, koja je dominantna voćarska kultura. Već smo besplatno dijelili sadnice i povećali površine pod voćnim zasadima. U saradnji sa Jedinicom za koordinaciju poljoprivrednih projekata resornog ministarstva namjeravamo da podijelimo 30 plastenika kako bismo podržali i proizvodnju povrća u zatvorenom prostoru – naglasio je načelnik Savić.

Planovi

Šalipurevići su prošle godine planirali da prošire stado i dograde štalu, ali planove im je poremetila korona. Kompletna sedmočlana porodica, kao i bliža rodbina uključeni su u proizvodnju. Cilj im je da dobiju specifičnu rasu, koja će davati tri jagnjeta godišnje, što bi osiguralo dobit.

Da li će ostvariti željeno, kažu, zavisi i od toga da li će se stati u kraj crnom tržištu, kao i od pandemije, koja je značajno smanjila potražnju. Bore se i nadaju se boljem. Planiraju da povećaju stado na 120 ovaca i vrate čistu pasminu, jer su prošle godine prodavali priplodni materijal kako bi premostili krizu.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije