Dijaspora je, takođe zbog problema u kojima se našla zbog novonastale situacije, slabije pomagala svoje u BiH.
Tako su doznake iz inostranstva prošle godine iznosile 2,51 milijardu maraka, što je za 440 miliona KM manje nego u 2019. To znači da je lani dnevno, u prosjeku, dijaspora rođacima i prijateljima slala 1,2 miliona KM manje.
Najveći pad zabilježen je u drugom kvartalu 2020, kada je našim građanima iz inostranstva stiglo 774,7 miliona KM, što je za čak 25 odsto manje nego u istom periodu pretprošle godine.
Vakcinacija
U specijalizovanoj agenciji „VBM Agentur“ iz Minhena, koja se bavi posredovanjem u zapošljavanju u Njemačkoj, kažu da naša dijaspora i dalje osjeća ekonomske posljedice pandemije, u zavisnosti od toga u kojoj državi živi.
– Imajući u vidu da je posljednjih godina najveća koncentracija naših ljudi u Njemačkoj, trendovi koji prate ekonomske aktivnosti i stanje u privredi ove zemlje odražavaju se i na takozvanu deviznu aktivnost naših građana. Trend daljeg umanjenja deviznih doznaka sasvim sigurno nastaviće se tokom cijele 2021. godine iz nekoliko razloga – kaže za Srpskainfo Vlastimir Vidić iz „VBM Agentur“.
Naglašava da će uslužni sektor, prije svega turizam i ugostiteljstvo, u kojem je radio i veliki broj naših građana sa stalnim i povremenim boravkom, početi da se oporavlja tek nakon masovnije vakcinacije stanovništva.
– Međutim, ovaj tempo ne obećava da će se to desiti prije kasne jeseni. I u tom slučaju, kapaciteti ove privredne grane neće biti aktivirani odjedanput u stoprocentnom obimu. Dio dijaspore koji ima stalni boravak, a ostao je bez posla, takođe neće biti tokom ove godine ponovo zaposlen u punom kapacitetu – objašnjava Vidić.
Nekretnine
Prema njegovim riječima, ranije najčešće i najobimnije devizne doznake odnosile su se na kupovanja nekretnina u BiH, uglavnom stanova.
– I toga je daleko manje nego ranije, jer su mnogi odlučili da dio ušteđevine ostave za ne daj bože. Blagi trend porasta deviznih doznaka treba očekivati tek od druge polovine 2022. godine – ističe Vidić.
Kako stručnjaci predviđaju, globalni trend stranih ulaganja takođe će ostati slab i u ovoj godine, kao rezultat pandemije kovida 19, dok će direktna strana ulaganja u manje razvijene zemlje, kakva je BiH, dodatno biti pod velikim pritiskom.
Iz Centralne banke BiH su za Srpskainfo potvrdili da strane direktne investicije u 2020, po trenutnoj procjeni, iznose 625,6 miliona, a da su u 2019. bile 676,6 miliona KM.
– Nažalost, pandemija kovida se odrazila na direktne strane investicije (DSI) u svijetu, ali i na očekivanja u vezi s njihovim trendom u BiH. Tako su globalne DSI lane pale za 42 odsto, dok se, prema preliminarnim podacima Centralne banke BiH, za prvih devet mjeseci 2020. njihov priliv smanjio za 34 odsto u odnosu na isti period 2019 – kažu za Srpskainfo u Vijeću stranih investitora BiH.
Dodaju da, iako su preliminarni podaci za 2019. ukazivali da će rast DSI biri nastavljen i dostići rekordan iznos u prethodnih deset godina, konačni podaci pokazuju pad u odnosu na 2018.
Ulaganja
U Agenciji za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA) kažu da su, u prvih devet mjeseci 2020, registrovana ulaganja preko 20 miliona KM iz: Hrvatske (104,2 miliona KM), Austrije (90), Slovenije (58), Velike Britanije (43,2), Njemačke (43,7), Turske (41,3) i Italije (29,9 miliona KM).
– Djelatnosti u okviru kojih je registrovano najviše stranih investicija (preko 20 miliona KM) u BiH, za prvih devet mjeseci 2020. su: Finansijske uslužne djelatnosti, osim osiguranja i penzijskih fondova (175,9 miliona KM), Trgovina na veliko, osim trgovine motornim vozilima i motociklima (63,8), Poslovanje nekretninama (47,3), Proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (30,2 miliona KM) – naglašavaju za Srpskainfo u FIPA.
Dodaju da, prema podacima CBBH, kumulativno stanje DSI u BiH od 1996. do 2019. iznosi 15 milijardi KM.
– Nakon rekordnog iznosa investicija u 2007, od 2,6 milijardi KM, kao i značajnih ulaganja od 1,3 milijarde 2008, globalna ekonomska kriza je uticala na značajno smanjenje ulaganja u 2009, kada smo registrovali 352 miliona KM DSI, što predstavlja najmanji godišnji iznos do sada. U prethodnih deset godina, najveći iznos DSI je registrovan u 2018. godini – 952 miliona KM – ističu u FIPA.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu