Politika

Višković za SRPSKAINFO: Godinu pred nama obilježiće ŠTEDNJA i stezanje kaiša

Sačuvati zdravlje građana, zdravstveni sistem i ekonomsku stabilnost Srpske bio je prioritet u radu Vlade Republike Srpske u godini koja je iza nas, a koju je obilježila pandemija korona virusa.

Višković za SRPSKAINFO: Godinu pred nama obilježiće ŠTEDNJA i stezanje kaiša
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Premijer Radovan Višković u intervjuu za Srpskainfo ističe da se Vlada Srpske u 2020. godini našla pred teškim izazovom, koji je pred sve države svijeta stavila pandemija korona virusa, ali da je, ipak, na kraju uspjela da izađe iz te „bitke“ kao pobjednik.

– Sačuvali smo, onoliko koliko je to bilo moguće, zdravlje naših građana, zdravstveni sistem i ekonomsku stabilnost Srpske. To smatram najvećim dometom Vlade u ovoj pošasti koja se naziva korona virus – ističe Višković.

Koliko je pandemija korona virusa koštala Republiku Srpsku, prije svega na ekonomskom planu, i kako će se to odraziti na 2021. godinu?

Teško je tačno procijeniti koliko je to koštalo Srpsku i mislim da to niko neće moći nikada ni izračunati. Ono što mogu sigurno reći jeste da je Srpska izdvojila 328 miliona maraka u 2020. godini za zdravstveni i realni sektor, a sve u cilju podrške u borbi protiv pandemije korona virusa. To je za budžet od 3,636 milijardi KM veliki novac, pogotovo ako znamo da u našem budžetu ima i značajna stavka „zaduženje“. Realni prihodi u budžetu su ispod tri milijarde i kada oduzmete skoro milijardu maraka, koja odlazi prema Fondu PIO, onda je vidljivo da je realni budžet negdje u okvirima oko dvije milijarde maraka. E sad, kada od te dvije milijarde još oduzmete 328 miliona maraka, koji su otišli kao podsticaj zdravstvenom i realnom sektoru, onda to samo po sebi dovoljno govori o kojoj značajnoj sumi novca se radi.

Koliko će nam vremena trebati da se ekonomski oporavimo od posljedica pandemije?

Ukoliko se procjena struke pokaže tačnom i u prvoj polovini 2021. godine dođe do smirivanja korona virusa, onda već početkom 2022. godine možemo očekivati da se na neki način vratimo na stanje u kojem smo bili prije pandemije.

To znači da bi za godinu dana trebali da se oporavimo?

Prema svim ozbiljnim analizama analitičara, ekonomista i drugih stručnjaka možemo očekivati da na kraju 2021. godine budemo negdje na onome dijelu gdje nas je korona virus zaustavio. Znači, očekivanja su da na kraju godine koja dolazi budemo na poziciji na kojoj smo bili u martu 2020. godine.

Kao i na kraju svake godine obavili ste niz razgovora sa socijalnim partnerima. Kakvi su njihovi zahtjevi i imaju li razumijevanja zbog krize koja je izazvana korona virusom?

Želim se zahvaliti svim našim socijalnim partnerima na iskazanom razumijevanju vezano za korona virus i efekte koje je pandemija napravila po ekonomiju i budžet Srpske. Socijalni partneri nisu imali neke izričite zahtjeve u smislu proširenja nekih prava i slično. Ono što je dogovoreno i što treba naglasiti jeste da ne planiramo smanjenje plata, penzija, podsticaja, socijalnih davanja i drugih obaveza. Dakle, sve ostaje isto po tom pitanju kao i 2020. godine.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Najavili ste da je Vlada opredijeljenja da 2021. bude godina u kojoj će sve institucije u Republici Srpskoj funkcionisati na principu racionalizacije poslovanja i štednje, u pogledu raspodjele finansijskih sredstava. Gdje onda planirate te uštede?

Budžet za 2021. godinu je već usvojen u Narodnoj skupštini Republike Srpske i kao što se moglo vidjeti tamo je jasno iskazana stavka koja se odnosi na uštede u svim segmentima. Planirano je da se uštedi oko 105 miliona maraka i to se, prije svega, odnosi na uštede po pitanju službenih putovanja, reprezentacija, nabavki razne opreme, službenih vozila i slično. Toga svega skoro neće ni biti 2021. godine što znači da su napravljeni rezovi kod materijalnih troškova, naknada van radnog vremena i slično.

Ima tu još dosta stavki koje se odnose na planirane uštede, ali je suština da ćemo na osnovu toga uspjeti da „sačuvamo“ oko 105 miliona maraka u segmentima koji neće ugroziti normalno funkcionisanje institucija. Išli smo na to da ne ugrožavamo rad institucija, odnosno da na jednoj strani siječemo, a na drugoj da krpimo. Umjesto toga, pravili smo uštede tamo gdje smo procijenili da nećemo ugroziti normalno funkcionisanje institucija.

Prilikom kreiranja budžeta i planiranja svih tih ušteda Vlada Republike Srpske je donijela i jedan zaključak koji se odnosi na javne fondove, preduzeća i institucije, a prema kojem svi oni moraju da svoje  poslovne planove za 2021. godinu kreiraju sa minimalno 10 odsto ušteda u rashodovnoj strani. Kao što stoji u tom zaključku, nijedan izvještaj ili poslovni plan bilo kojeg javnog preduzeća ili institucije neće biti usvojen na Vladi Srpske ukoliko ne bude ispoštovan taj zaključak. Prema tome, mi nismo samo štedjeli u budžetu nego smo pravili i uštede u drugim vidovima potrošnje kada je u pitanju javni sektor. Nemamo zakonsko ni ustavno uporište da lokalnim zajednicama naredimo da urade isto ali smo im preporučili da se ponašaju u skladu s našim preporukama koje smo dali javnim institucijama. Drugim riječima, naša preporuka lokalnim zajednicama jeste da se 2021. godinu promovišemo kao godinu štednje.

Nedavno su MUP i Poreska uprava sproveli akciju širom Srpske zbog sumnje da su ugostitelji utajili porez uz pomoć duplih fiskalnih kasa. Ukoliko se utvrdi da su među “utajivačima” poreza i oni koji su primali pomoć Vlade kao podsticaj zbog korona virusa, da li će morati da vrate ta sredstva?

To nije više pitanje Vlade Srpske već pravosudnih institucija. Naravno, svi oni koji su dobili pomoć Vlade Srpske, a dokaže im se takva vrsta prekršaja, onda će morati vratiti pomoć koju su dobili. Oni koji su od države dobili određene vrste pomoći i to na neki način zloupotrijebili ili napravili prekršaje, krivična djela i slično, dužni su da obeštete budžet za te iznose koje su dobili.

Kad možemo očekivati novi fiskalni sistem u Srpskoj i da li će on pomoći u borbi protiv sive ekonomije, odnosno onih koji zaobilaze plaćanje obaveza uz pomoć duplih kasa i lažiranja računa?

To je ozbiljan posao kako s tehničke, tako i finansijske strane. Naše procjene su da nam za taj novi fiskalni sistem treba negdje preko 30 miliona maraka. Posao je obiman i ne može se završiti u jednoj godini, ali mi smo opredijeljeni da krenemo u realizaciju tog projekta bez obzira što nas je korona virus u ovoj godini usporio. Naše informacije govore da se značajna suma novca i dalje odlijeva u sivu zonu i da bi novi fiskalni sistem uredio tu oblast. Neke procjene pokazuju da ta investicija od 30 miliona maraka može biti vraćena za manje od godinu dana, što znači da bi to bio itekako isplativ projekat za Srpsku. Vlada Srpske će na tome insistirati i očekujemo u narednom periodu konkretne poteze po ovom pitanju – od raspisivanja tendera do izbora izvođača.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Naši podaci govore da smo do sada imali slučajeve da određeni broj privrednih subjekata, pogotovo iz sfere usluga, poslije okončanja radnog vremena unosi račune i šalje na server Poreske uprave. Novim fiskalnim sistemom to bi bilo onemogućeno. Umjesto toga, fiskalni računi bi bili vidljivi na serveru PU onog momenta čim bi se otkucali u uslužnim objektima bez obzira da li to bilo u nekoj maloj nerazvijenoj opštini ili Banjaluci, Trebinju i drugim velikim opštinama ili gradovima. To bi itekako spriječilo izdavanje duplih fiskalnih računa i sve ono s čim danas imamo problema. Isto tako, novi fiskalni sistem bi omogućio da se u svakom momentu zna koliki promet ima određeni poslovni objekat bez obzira da li je u međuvremenu izdavao ili nije izdavao fiskalne račune. Računamo da je ovo značajna investicija za Srpsku jer dosta novca odlazi u sivu zonu. Novac koji uložimo za taj jedan sistem može se otplatiti u jednoj godini.

Ne razmišljam o rekonstrukciji Vlade

Sve češće se u javnosti, pa i među koalicionim partnerima priča o rekonstrukciji Vlade. Da li se može očekivati rekonstrukcija Vlade s obzirom na to da su se promijenili odnosi u NSRS, prije svega mislim na odlazak SPS i DNS iz koalicije, kao i osnivanje nove stranke od strane Darka Banjca?

U ovom momentu ne razmišljam o rekonstrukciji. To je više plod spekulacija. Otkako sam došao na mjesto premijera stalno se priča o raznoraznim rekonstrukcijama. Ne želim previše trošiti vremena i snage na te priče. Normalno je da ima raznih želja i zahtjeva. Smjena ministra je diskreciono pravo predsjednika Vlade Srpske i to ću koristiti onda kada se za to ukaže potreba. Naravno da ćemo imati određenih smijena, kao što smo to imali i do sada, ali kada i ako za to dođe vrijeme.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu