Predsjednik SAD Džo Bajden je nedavno javno kritikovao Netanjahuovu vladu.
U razgovoru sa donatorima Demokratske stranke, Bajden je rekao da Izrael rizikuje da izgubi međunarodnu podršku zbog svog “neselektivnog bombardovanja” i da Netanjahuova vlada mora da se riješi svojih najekstremnijih elemenata.
Dok SAD i Izrael nisu saglasni u pogledu toga kako Netanjahuov ratni kabinet treba da ostvari svoje vojne ciljeve i ko će nadgledati poslijeratnu Gazu, Bajdenova administracija razmatra poslijeratnu situaciju.
Bajdenove oštre riječi ukazuju na njegove procjene o tome šta je potrebno da se krene ka rješenju o dvije države – uspostavljanju nezavisne palestinske države u zamjenu za trajno okončanje neprijateljstava.
Mir na Bliskom istoku je decenijama stari cilj koji je zaokupljao američke predsjednike još od Džimija Kartera.
Umjerena izraelska koalicija
Dok je glavni cilj podrška namjerama Izraela da uništi Hamas, Bajden je rekao da je njegov drugi prioritet da “radi na ujedinjenju Izraela na način koji omogućava početak realizacije rješenja o postojanju dvije države.”
On je prozvao izraelskog ministra za nacionalnu bezbjednost, krajnje desničarskog političara Itamara Ben-Gvira i druge tvrdokorne u vladi Netanjahua koji odbacuju bilo kakvo rješenje o dvije države i čiji je jedini cilj, kako je rekao, da se “osvete.”
Ben Gvir i drugi članovi izraelskih vjerskih i krajnje desničarskih stranaka omogućili su Netanjahuu da se vrati na vlast prošle godine, formirajući najtvrdokorniju vladu u 74-godišnjoj istoriji zemlje.
Vlada je proširila naselja na Zapadnoj obali i prisilila izraelski pravosudni sistem da nastavi sa oduzimanjem prava Palestincima.
– Netanjahu mora da promijeni svoju vladu – rekao je Bajden.
Neki to vide kao ohrabrujući signal umjerenim ličnostima, kao što je Beni Ganc, popularni opozicioni političar koji ima više sluha za palestinske ciljeve i koji se pridružio Netanjahuovom ratnom kabinetu poslije 7. oktobra.
– Jedina nada za mir je da Netanjahu izabere Ganca i ratni kabinet ispred svojih drugih partnera i shvati da je rješenje o dvije države jedina dugoročna strategija da se spriječe budući 7. oktobri – kaže Majkl Brener, direktor Centra za izraelske studije Američkog univerziteta.
Takav potez Netanjahua je malo vjerovatan, ali nije nemoguć kada se završi rat Izraela i Hamasa, rekao je Brener za Glas Amerike.
– Pritisak Sjedinjenih Država je od ključnog značaja da on razmotri tu opciju – rekao je.
Čak i prije nego što se suočio sa pozivima za ostavku zbog napada 7. oktobra, Netanjahu se borio za svoj politički opstanak.
Njegovi protivnici vjeruju da će profitirati od dugog rata koji odgađa njegovo suđenje za korupciju i istragu o tome zašto je njegova vlada uhvaćena nespremna kada je Hamas napao jug zemlje.
Prije značajne promene rukovodstva, Izrael treba da se “preusmjeri”, rekla je Alija Brahimi iz Bliskoistočnih programa Atlantskog savjeta.
– Izraelsko društvo tek treba da se suoči sa užasima 7. oktobra, da presudi o posljedicama neuspjeha vojske i rukovodstva. A, posebno se suoči sa moralnom nepravdom zbog ubistva toliko žena i djece u Gazi – rekla je ona za Glas Amerike.
Eliminacija Hamasa
– Nema sumnje da je potrebna borba protiv Hamasa – rekao je Bajden, nazivajući tu grupu “životinjama” i obećavajući njenu odgovornost.
Izrael cilja one za koje kaže da su odgovorni za napade 7. oktobra, uključujući lidera Hamasa u Gazi Jahju Sinvara, Mohameda Deifa, komandanta vojnog krila grupe, brigade Al Kasam i Marvana Isu, Deifovog zamjenika.
Bijela kuća priznaje da, iako će slabljenje vojne sposobnosti Hamasa i uklanjanje njegovog vođstva uticati na sposobnost organizacije da planira i izvrši napade, malo je vjerovatno da će Izrael biti u stanju da eliminiše ideologiju koja motiviše takve grupe.
– Palestinci uopšte nisu dobro vođeni. Mnogo toga se dogodilo što je vrlo negativno – rekao je Bajden.
Od svog osnivanja 1993. godine, a posebno od Druge intifade početkom 2000-tih, palestinska Uprava gubi kredibilitet među Palestincima. Hamas je 2006. godine vodio kampanju protiv Palestinske uprave i pobijedio, izbacujući je iz Gaze.
Velika većina Palestinaca na Zapadnoj obali i u Gazi vjeruje da je uprava korumpirana i da njen predsjednik Mahmud Abas mora da ode, navodi se u martovskoj anketi palestinskog Centra za politička istraživanja.
Savjetnik Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost Džejk Saliven ponovio je u Ramali da bi Palestinska uprava trebalo da bude odgovorna za upravljanje poslijeratnom Gazom, ali je istakao da će ona morati da se “preuredi i oživi.”
To je cilj koji bi zahtijevao veliku međunarodnu podršku, rekao je Gordon Grej, profesor za pitanja zaliva i arapskog poluostrva na Eliot školi za međunarodne poslove Univerziteta Džordž Vašington.
– Netanjahu je djelimično kriv – rekao je Grej.
Dok premijer tvrdi da nema vjerodostojnog i ujedinjenog palestinskog partnera za mir, njegovi kritičari ga optužuju da namjerno slabi palestinsko rukovodstvo, finansijskim pritiscima na Palestinsku upravu i jačanjem Hamasa kojem dozvoljava da prima strane fondove.
– Od Saudijske Arabije do brojnih drugih država, oni žele da normalizuju odnose – rekao je Bajden.
Saliven se zadržao u Rijadu, prije nego što je nastavio ka Izraelu i Zapadnoj obali.
Podsticanje Saudijske Arabije – ključne arapske zemlje – da prihvati Izrael, značilo bi veliko proširenje Abrahamovih sporazuma iz Trampovog doba koji su obnovili diplomatske odnose između Izraela i nekoliko njegovih arapskih susjeda.
Decenijama, većina arapskih zemalja je ukidala diplomatske odnose kako bi primorala Izrael da pristane na rješenju o dvije države.
Izgleda da je saudijski dogovor bio na dohvat ruke prije 7. oktobra, dijelom vođen zajedničkom zabrinutošću Rijada i Izraela zbog iranske prijetnje.
Ali, za razliku od Emirata, Bahreina i Maroka koji su potpisali sporazum 2020. godine, Saudijci nisu bili voljni da sklope dogovor koji je podrivao Palestince.
Dok Rijad pomno prati ono što smatra primarnom nagradom za normalizaciju – ugovor o odbrani sa SAD-om da ga zaštiti od Irana – kraljevstvo je obustavilo razgovore o normalizaciji dok su slike palestinskih žrtava zapalile arapski svijet.
Brajan Katulis, iz Bliskoistočnog instituta u Vašingtonu, rekao je da je američko insistiranje na normalizaciji odnosa Saudijske Arabije i Izraela deo napora administracije da premosti jaz između onoga što se dešava u Gazi i onoga gdje bi to moglo da vodi.
– Ni Sjedinjene Države, ni Izrael, ni Palestinska samouprava, niti arapski partneri, nemaju jasnu ideju gdje se sve ovo završava – zaključio je Katulis, piše Glas Amerike.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu