Ovaj Centar, koji je osnovan u februaru 2022. godine, radi na identifikaciji svih VI rješenja koja se u Srbiji proizvode. Prema riječima Bojovićeve, takvih projekata trenutno u oblasti zdravstva i medicine ima 58. Među njima je razvoj algoritama za preciznu identifikaciju bolesti na osnovu mamografskih snimaka.
– Ideja je da se nova tehnologija koristi za lakšu, bržu, pametniju identifikaciju lica koje imaju najozbiljnije zdravstvene probleme. Hitnost i davanje drugog ili trećeg mišljenja ljekaru, pomoć ljekaru da rano identifikuje tu vrstu bolesti, to je vještačka inteligencija u mamografiji – kaže direktorka Bojović.
Ispituje se i upotreba VI za razvoj lijekova, na primjer, terapeutskih peptida, što je kako kaže Bojovićeva, vrlo inovativni pristup koji koristi Institut za vještačku inteligenciju. To znači da se lijekovi ne proizvode u laboratoriji nego korišćenjem tih algoritama VI u samom sistemu testiraju se molekuli, kako oni interaguju sa proteinima i da li će imati pravu reakciju kod vas u organizmu. Zamislite sada da se sva testiranja vrše negdje onlajn i na nekim superkompjuterima, bar u prvim momentima – precizira.
Brže do dijagnoze za rijetke bolesti
Jedan od ciljeva je i bolja dijagnostika uz pomoć VI, posebno kada su u pitanju bolesti koje je teško uočiti zbog odsustva simptoma ili njihove nespecifičnosti, kao što je slučaj kod Fabrijeve bolesti. Postoje rijetke bolesti za čije pronalaženje nekada prođe 30-40 godina, ti ljudi nekada i umru prije nego što se identifikuje ta bolest. Ljudi sa 40 godina ostaju bez bubrega, odlaze na dijalizu. Uz korišćenje algoritama, bolest može da bude identifikovana za dvije-tri godine, možda i nekoliko mjeseci samo – kaže Bojovićeva i dodaje da algoritmi koji su već razvijeni, mogli bi da počnu da se koriste ubrzo, ali je neophodno da prođu i kliničke studije, kao i bezbjednosne provjere.
Na osnovu faze razvoja, Bojovićeva ocjenjuje da bi neki projekti, kao što je primjer sa mamografijom, mogli da počnu da se primjenjuju prije kraja godine. Govoreći o koristima koje bi pacijenti i ljekari u Srbiji mogli da očekuju od primjene vještačke inteligencije, Jelena Bojović ističe primjer projekta koji analiziratri-de snimke leđa: Pacijenti ne moraju da idu uopšte na rendgen, a neko vam kaže koliko je zakrivljenje kičme i samo na osnovu tri-de skenera. Lakše, brže pronalaženje bolesti i sigurnije za pacijenta, sa manje zračenja. To je ono što očekujemo.
Projekat za oboljele od štitne žlezde
Procjenjuje se da u Srbiji svaka deseta osoba ima poremećaj u radu štitne žlezde.
Prije mjesec dana, u partnerstvu sa Medicinskim fakultetom iz Hrvatske i Institutom za molekularnu genetiku u Srbiji, a uz finansijsku podršku EU, pokrenut je projekat “Horizon”. U ovom istraživačkom projektu učestvuje 250 ispitanika, a ispituje se cjelokupan genom da bi se vidjelo da li ima i kakve su reakcije na određene lijekove i da li reakcija zavisi od genetike. Radi se o istraživanju koje se bavi pacijentima koji su oboleli od različitih bolesti štitne žlijezde – hipotireoza, rak štitne žlezde.
– Cilj je da pronađemo sva rješenja koja trenutno postoje ili se razvijaju kod nas u naučnim institutima i u Hrvatskoj i da vidimo kako to može da se primijeni – objašnjava Bojovićeva dodaje da je plan da se rješenja implementiraju u kliničkoj praksi, piše RTS.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu