To je dobra vijest za sve građane Republike Srpske, usmjerićemo novac na povećanje plata i neke druge projekte, kao i za servisiranje dugova – rekao je Milorad Dodik, predsjedavajući Predsedništva BiH, odmah po objavljivanju informacije da se Srpska zadužila za novih 300 miliona evra, prodajom obveznica na Londonskoj berzi.
Za Dodika i Vladu RS ovo je “uspešno zaduženje”, dok domaći ekonomisti upozoravaju na katastrofalne posljedice ovakve odluke.
Udarac na budžet
Samo u ovoj godini trebamo vratiti 687 miliona maraka kredita. Najnovije zaduženje na naplatu nam stiže 2026. godine.
Ovdje je riječ o nečuvenom, tačnije samoubilačkom potezu, upozorava ekonomista Slaviša Raković.
– I bez ovog zaduženja, u smislu servisiranja dugova, u narednih četiri-pet godina vidimo nepovoljnu situaciju. A sada još imamo takozvano balon zaduženje, gdje na kraju petogodišnjeg perioda vraćamo cjelokupni dug. To je van svake sumnje udarac na budžet RS za pet godina – ističe Raković.
Dodaje da su nadanja da će za pet godina biti bolje i da će se dug lakše servisirati potpuna iluzija.
– Uostalom, kad pogledamo u prošlost i ranija zaduženja, ne vidi se razlog za optimizam. Ovim zaduženjem je likvidnost budžeta obezbijeđena za neki dogledni period, ali, s obzirom na sposobnost trošenja vladajuće garniture, to dogledno je unutar godinu dana – kaže Raković.
Samoubilački potez
Objašnjava da je, s obzirom na ročnost od pet godina, te činjenicu da je otplata odjednom, teško naći bilo kakvo opravdanje za ovo zaduženje.
– Već znamo da ćemo za pet godina, u momentu dospijeća duga, morati uzeti novi kredit, da bismo prethodni vratili. Da li ćemo to moći i koliko je to održivo u kontekstu postojećih dugova, to je zaista misterija. Svakom je jasno da je nepovoljni scenario realnost, a optimističniji samo pusta želja. Ekonomski gledano, ovo je zaista neodgovoran potez – naglašava Raković.
Dodaje da je za ozbiljno finansiranje države potrebno imati ročnost od 20 do 30 godina.
– Onda se dug redovno može otplaćivati. Ova ročnost je, za ovaj iznos i posebno za jednokratno dospijeće, samoubilačka. Jasno je da se tako dovodi u pitanje održivost budžeta RS, a velikim dijelom i održivost budžeta lokalnih zajednica. Štetne posljedice će, manje-više, snositi svi građani Srpske, odnosno prosvjeta, zdravstvo, javne službe, lokalne zajednice, a trpeće i javne investicije – poručuje Raković.
Visoka kamata
Ekonomista Predrag Duduković ističe da su kamate na ovu emisiju obveznica prilično visoke, što znači da će se značajan iznos otplate odnositi na njih.
– Takođe, ovo nije neko vraćanje u ratama, kao kod klasičnih kredita, jer se na dan prispjeća mora vratiti ukupan iznos. Dakle, pored vraćanja ovog kredita, ići će i vraćanje nekih drugih dugoročnih kredita koji su uzeti ranije. To će biti dodatno opterećenje za budžet – kaže Duduković.
Objašnjava da je opravdano kada se kredit uzima za investicije.
– Međutim, ako uzimate kredit za tekuću potrošnju, to nije dobro. U slučaju da novac od zaduženja ode za povećanje plata, povećaće se tekuća potrošnja, što će imati efekat i na povećanje prihoda određenih preduzeća i u budžetu. Ali, to je daleko manje od onoga koliko treba izdvojiti za te plate – objašnjava Duduković.
Imidž
Ističe da je ovaj novac preko potreban i da bez njega budžet ne bi mogao funkcionisati, zbog čega se i krenulo u ovu priču.
– Međutim, opravdano bi bilo da on ode u kapitalne investicije i pomoć privredi, te podršku zdravstvenom sektoru, koji je pod velikim opterećenjem u ovoj situaciji, a nikako za tekuću potrošnju. Vjerovatno će biti donijet plan utroška sredstava, a koliko će on biti konkretan, korektan i transparentan, to je već nešto drugo. Sigurno je da na mnogim stavkama budžeta nedostaje novca koji će se pokušati nadomjestiti na ovaj način – ističe Duduković.
Prema njegovim riječima, Srpska se, što se tiče kamatnih stopa, mogla povoljnije zadužiti kod MMF, ali sa ovim fondom nije postignut dogovor.
– Takođe, izlazak na Londonsku berzu za RS na neki način znači rast imidža, ali se postavlja pitanje po koju cenu. Šta znači imati imidž? Da bi se moglo zaduživati po visokoj kamatnoj stopi? Takva vrsta imidža za nas nije neka komparativna prednost – kaže Duduković.
Pad vrijednosti
Samo potpuno neuspješna vlast uspjehom proglašava kada se zaduži, sa gorčinom kaže ekonomistkinja i nekadašnja ministarka finansija Svetlana Cenić.
– Na šta to treba biti ponosan sa kreditnim rejtingom od B3 i sa ovakvom izuzetno visokom kamatom? To što su izašli na Londonsku berzu je presmiješno; mogli su na bilo koju berzu da izađu, a druga stvar, pojma nemaju ko će to sve vraćati. Ovo treba da pokrije deficit i dospjele dugove. Gdje je tu razvoj? To niko ne zna da odgovori. Kada stigne otplata dugova, koja će biti i milijardu, kako će se to isplaćivati – pita ona.
Cenićeva prognozira i da bi obveznice Srpske mogle da dožive istu sudbinu kao i one iz Crne Gore, kojima pada vrijednost.
– Čim je politička situacija nestabilna, ljudi gledaju da se riješe obveznica. Ne vjeruju, znači, da će Crna Gora s danom dospijeća moći da ih isplati. Dok kod nas pričaju o „mirnoj disoluciji“ i dok se situacija maksimalno zateže, a para nigdje nema, obveznice mogu da dožive istu takvu sudbinu – ocjenjuje Svetlana Cenić, uz napomenu da u vazduhu visi i pitanje ko je kupac obveznica, jer ta informacija nije objelodanjena.
Upravo to smo i mi pitali Ministarstvo finansija RS, kao i da nam pojasne kako će Srpska vratiti ovaj novac. Nismo dobili odgovor.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu