Magazin

Vladeta Jerotić o TRAUMAMA ŽENSKE DJECE koje vuku iz porodice "Kad otac ističe kćerku, posljedice se najviše osjete kada se uda"

Porodične svađe, naročito kada su učestale i burne, mogu ostaviti duboke i trajne posljedice na psihički razvoj djeteta.

Vladeta Jerotić
FOTO: PETAR DIMITRIJEVIĆ / RINGIER

Djeca su izuzetno osjetljiva na emocionalnu klimu u porodici, posebno u najranijem uzrastu kada se njihova ličnost još oblikuje. O ovoj temi govorio je i cijenjeni srpski akademik, neuropsihijatar i književnik Vladeta Jerotić, koji je cijelog života promišljao o složenim odnosima između roditelja i dece.

Strogoća ili razmaženost – šta je veće zlo?

Profesor Vladeta Jerotić je isticao da ni jedno ni drugo nije dobro, ali da pretjerana strogoća ostavlja teže posljedice nego razmaženost:

– Ako treba birati, bolje je dijete razmaziti nego ga odgajati u prevelikoj strogoći. Dijete koje je razmaženo, kasnije u životu – kada više nije u centru pažnje – ima šansu da se samo koriguje. Međutim, dijete koje odrasta u strahu i osjećaju inferiornosti, to nosi cijelog života.

Pročitajte još

Pretjerano strogi roditelji, koji ne ostavljaju prostora za dijalog, empatiju i izražavanje emocija, često formiraju kod djeteta osjećaj manje vrednosti, nesigurnost i strah od autoriteta.

Razlika između prepirke i svađe – i zašto je važno da ih roditelji razlikuju

Jerotić je pravio jasnu razliku između prepireke i svađe, naglašavajući da prisustvo prepirki u braku može biti i znak ljubavi, dok su destruktivne svađe često pokazatelj ozbiljnih problema.

„Dok ima prepirki, ima i ljubavi. Svađe su druga priča. Ljubav se mijenja kroz život – volimo drugačije sa 20, sa 30, sa 40 godina. Ali samo ako sazrijevamo. Ako ne sazrijevamo, onda ćemo možda imati tri braka – jer pokušavamo da volimo isto kao u mladosti.”

U kontekstu porodične dinamike, on je isticao da emocionalna zrelost ne dolazi sama po sebi, već da predstavlja proces sazrevanja u ljubavi i odgovornosti, koji zahtjeva introspekciju i lični razvoj.

FOTO: TV SUBOTICA/YOUTUBESCREENSHOT
FOTO: TV SUBOTICA/YOUTUBESCREENSHOT

Djeca kao svjedoci konflikta – posljedice koje ostaju za cijeli o život

Kao psihijatar, Jerotić je bio svjedok brojnih slučajeva u kojima su mladi ljudi, između 15 i 20 godina, za svoje probleme krivili roditelje. I u većini slučajeva – s pravom.

„Roditelji često ne razumiju da dijete upija sve, čak i kad je vrlo malo. Kada se pred djetetom vode grube svađe, ono se možda igra pod stolom, ali sve što se dešava – ono osjeti. Kasnije, kao odrasla osoba, dijete može da bude trajno uplašeno, ili će u sopstvenom braku reprodukovati iste modele ponašanja.”

Ponavljanje porodičnih obrazaca – nesvjesno prenošenje trauma

Jerotić je iz svoje prakse naveo primjere koji pokazuju kako trauma iz djetinjstva može uticati na izbor partnera i ponašanje u budućim odnosima, piše Stil.

– Jedna djevojka koju sam poznavao imala je oca alkoholičara koji je zlostavljao nju i majku. Kasnije se i sama udala za alkoholičara – iako on to u početku nije bio. A jedan mladić, koji se u djetinjstvu borio protiv očeve agresije, kasnije je, kao otac, postao potpuno isti kao on.”

Ovi slučajevi pokazuju koliko su rana iskustva snažna – čak i kad smo svjesni da su bila loša, nesvjesno ih možemo ponoviti ako ih ne osvjestimo i ne obradimo.

Batine, poslušnost i strah – kako ih razlikovati

Govoreći o fizičkom kažnjavanju djece, Jerotić je bio veoma jasan – batine mogu ostaviti trajne posljedice, naročito ako su nepravedne ili impulsivne.

FOTO: P. DIMITRIJEVIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: P. DIMITRIJEVIĆ/RAS SRBIJA

– Nikada nemojte tući dijete ako niste sigurni da je namjerno pogriješilo. Među djecom ima i zlopamtila. Batina može da ostavi trag za cijeli život. Dijete može kasnije potražiti partnera koji će ga zlostavljati, ili će postati izrazito osjetljivo na bilo kakve grube riječi – navodi on.

Posebno je isticao razliku između poslušnosti i pokornosti.

Poslušnost iz ljubavi je dobra, ali pokornost iz straha je opasna. Roditelji često misle da je mirno i poslušno dijete idealno, ali ponekad je važno i da se pobuni, da razvije kritičku svijest – rekao je Jerotić.

Nema univerzalnog recepta za vaspitanje

Na kraju, Vladeta Jerotić je uvijek naglašavao da ne postoji univerzalni recept za vaspitanje. Svako dijete je jedinstveno, pa tako i pristup mora biti individualan.

„Imate tvrdoglavu, pametnu djecu sa kojima nije lako. Nije isto odgajati jedno ili troje djece. Čak ni blizanci nisu isti, pa ni njih ne možete vaspitavati na isti način.”

Odnos roditelja, način komunikacije i porodična atmosfera ostavljaju neizbrisive tragove na djeci. Vladeta Jerotić nas je podsjećao da je vaspitanje mnogo više od pravila i kazni – ono je poziv na ljubav, zrelost, razumijevanje i strpljenje.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu